Nakon potresa u Hrvatskoj ‘država zakazala, društvo se pokazalo’

Povezani članci

• Što bi danas rekao Krleža: Zar nama treba da se još jednom pokoljemo?
• Žrtve Uborka i Sutine čekaju 27 godina: Samo godine prolaze, a pravde nigdje
• Pljačka bez tačke
• GRANIČNI SLUČAJ GOSPOĐE KITAROVIĆ
• TOMISLAV KLAUŠKI: ZAŠTO JE SVE OKO NJEGA MISTERIJ
• Mještane i obradovalo i uznemirilo: Litijumska groznica preselila iz Srbije u BiH

Foto: Zaklada solidarnost

Ovogodišnju nagradu Europskog parlamenta “Građanin godine” u Hrvatskoj dobio je projekt Fond 5.5 zaklade Solidarna.

Nagrada se dodjeljuje nevladinim udrugama i pojedincima za promicanje razumijevanja i jačanja europskog zajedništva, a Solidarna je dobila nagradu za pomoć i podršku stradalima u potresu koji je u prosincu 2020. pogodio Sisačko-moslavačku županiju.

“Kao društvo dokazali smo se u solidarnosti, ali smo kao država zakazali”, kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) voditelj zaklade Solidarna, Ivan Blažević.

Projektom pomoći građanima pogođenim potresom do sada je obuhvaćeno više od 1.200 obitelji.

Zakladu Solidarna osnovalo je 2015. godine 49 pojedinaca i šest organizacija koji su svaki donirali po 100-200 kuna.

Blažević kaže da je cilj bio da budu zaklada koja će se baviti filantropijom u Hrvatskoj, “jer smo vidjeli da je ta prilika za civilni sektor, pa i za društvo u cjelini, potpuno zapostavljena”.

Otada se, dodaje on, ništa nije promijenilo u vezi s podrškom javnog sustava u razvoju filantropije.

“Tu smo i zbog direktne pomoći građanima, zbog čega smo i dobili ovu nagradu i – ono što mi smatramo neodvojivim od direktne pomoći građanima – zagovaranje sa njima i u njihovo ime prema vlastima za sistemske promjene”, navodi voditelj zaklade Solidarna.

Kakvu je pomoć Solidarna osigurala?

Projekt 5.5 pokrenut je nakon zagrebačkog potresa u proljeće 2020. godine i u roku od tri mjeseca nakon potresa prikupljeno je i podijeljeno oko milijun kuna (oko 133.000 eura) za popravak u potresu oštećenih kuća i stanova.

Projekt je nakon toga stavljen u stanje mirovanja, ali 29. prosinca je još razorniji potres pogodio Sisačko-moslavačku županiju i projekt je reaktiviran.

“Ako smo za Zagreb prikupili milijun kuna, tu smo očekivali da ćemo prikupiti dva ili tri milijuna. U 48 sati prikupljeno je nešto više od četiri milijuna kuna, a do sada je od malo više od 26.000 donatora prikupljeno nešto više od 17 milijuna kuna (oko 2,26 milijuna eura)”, pohvalio se sugovornik RSE.

Ivan Blažević priča da je pet dana nakon potresa došlo prvih 15 kontejnera i mobilnih kućica. Nakon što su kamioni i bageri uredili teren, stambeni kontejneri bili su odmah postavljeni na parcele.

“U prvom mjesecu je bila velika potreba za zimskim čizmama pa smo ih kupili i podijelili. Bila je potreba i za donjim vešom, koji se ne može dijeliti iz donacija, pa smo i to kupili od hrvatskog proizvođača. Dijelili smo i jednokratne financijske donacije za 550 najugroženijih obitelji”, priča Blažević.

Solidarna je osiguravala i osigurava pomoć u stambenom zbrinjavanju, popravcima i obnovi kuća i gospodarskih objekata, ali i financijskoj pomoći najsiromašnijima.

Pomoglo se i poduzetnicima – medari u tom kraju su sa drugih strana dobili pomoć u opremi, a Solidarna je kupila stroj za ambalažiranje meda za serviranje uz čaj u kafićima.

Uloženo je i 1,2 milijuna kuna (160.000 eura) u razvoj lokalnih zajednica i obrazovnih kapaciteta širom potresom i siromaštvom pogođene regije.

Fond 5.5 ostaje aktivan na terenu i u ovoj godini, kako bi svi projekti gradnje bili završeni do kraja godine.

Što se tiče odnosa sa državnim i lokalnim vlastima na potresom pogođenom području, Blažević kaže kako su očekivali veću volju za suradnjom, bar u razmjeni informacija.

Međutim, to je nadoknadila izvrsna suradnja i razmjena informacija u koordinaciji nevladinih udruga, bez koje šest zaposlenih u Solidarnoj i dvadesetak volontera ne bi moglo ni izdaleka napraviti sve što su napravili.

Solidarnost u mirnodopskim vremenima

Relevantna istraživanja pokazuju sve nižu razinu solidarnosti u hrvatskom društvu. Blažević ne misli da je solidarnosti u hrvatskom društvu nestalo.

“Na primjeru Sisačko-moslavačke županije vidi se da smo se kao društvo dokazali, ali da smo kao država zakazali. Mislim da je u tome ključan problem. Ne mislim da je solidarnost nestala, nju vidimo u krizama. Pitanje je – je li ona nestala u, nazovimo to, nekakvim mirnodopskim vremenima, onima kada nije kriza. Pitanje je – kada zadnji puta nismo bili u krizi i kada će opet doći vrijeme kada nećemo biti u krizi”, zaključuje voditelj Solidarne.

Svečanost povodom uručenja nagrade predstavnicima zaklade Solidarna održat će se u rujnu u Petrinji.

Nagrada Europski građanin dodjeljuje se od 2008. godine za projekte koji jačaju europski duh solidarnosti, kreativnost i motiviranost te potiču aktivnosti kojima se konkretno izražavaju vrijednosti sadržane u Povelji Europske unije o temeljnim pravima.

Europski parlament dodjeljuje priznanje odabirom nacionalnih laureata u svakoj državi članici EU-a.

O razornom potresu – ukratko

Potres jačine 6,2 po Richterovoj ljestvici 29. prosinca 2020. godine pogodio je područje Petrinje, Gline i Siska, a osjetio se i u Sloveniji i Bosni i Hercegovini.

Stradalo je osam osoba, a oštećeno je više od 40.000 kuća i zgrada. Ukupna procijenjena vrijednost šteta iznosi gotovo 42 milijarde kuna (5,6 milijardi eura).

Stanovnici potresom pogođenog područja, oporba i mediji upozoravaju da država kasni i da je vrlo neefikasna u saniranju posljedica potresa, i da su lavovski dio posla u obnovi objekata za građane obavile nevladine udruge.

RSE