Nacrt zakona o ‘stranim agentima’ u RS-u kritizirale evropske organizacije

Povezani članci

• Sanjin Drljević: Dimnjačari u BiH su u svjetskom vrhu po pružanju usluga
• Obmana Vidovićeve – „Euro Lab“ i dalje pod blokadom UIO
• Offshore za ubojice
• Dragan Markovina: Hrvatska i EU – novi politički izazovi
• Suljagić: “Čović traži srbijansko miješanje u BiH da bi opravdao Zagreb”
• Obraćanje organizacija civilnog društva o stanju u sistemu javnih nabavki povodom 9.decembra – Međunarodnog dana borbe protiv korupcije

Photo: Dejan Rakita/PIXSELL

Nacrt zakona Republike Srpske o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija izazvao je ozbiljne kritike Venecijanske komisije Vijeća Evrope i Ureda Organizacije za sigurnost i suradnju u Evropi za demokratske institucije i ljudska prava (OSCE/ODIHR).

Ove dvije organizacije su zajedničko detaljno mišljenje objavile u četvrtak, 15. juna, u kojem se ističe da nacrt tzv. zakona o stranim agentima sadrži ozbiljne nedostatke, da je nedorečen, nejasan i u nekim dijelovima dvosmislen.

Vlada RS je 23. marta ove godine utvrdila nacrt zakona o nevladinim organizacijama za koji je predsjednik tog entiteta kazao da će “biti po uzoru na američki”.

Sličan zakon je najavljivan i ranije, na šta je upozoravao i “Amnesty International” u svom izvještaju iz 2018.

Ustavni stručnjaci Venecijanske komisije i ODIHR-a, istaknuli su da se predloženi zakon samo odnosi na povećanje transparentnosti inozemnog financiranja, “što samo po sebi ne predstavlja legitiman cilj u skladu s međunarodnim instrumentima”.

Neprofitnim organizacijama prijeti se i sankcijama, uključujući mogućnost zabrane rada.

Kako je navedeno u zajedničkom mišljenju, propisane kazne nerazmjerne su te prekomjerno ograničavaju pravo na slobodu udruživanja i slobodu izražavanja.

Također se kritiziraju znatno veće novčane kazne predložene u odnosu na one predviđene zakonom iz 2001. godine.

Osim toga, pravni stručnjaci Venecijanske komisije i OSCE/ODIHR-a navode da u nacrtu zakona nedostaju jasne definicije potrebnih informacija ili dokumenata za inspekcijska tijela, što predstavlja rizik od potencijalne zlouporabe i diskriminatorskih mjera koje dovode do uznemiravanja.

Nacrt zakona uključuje odredbe koje zabranjuju neprofitnim organizacijama da se uključe u “političke aktivnosti” i nameće opterećujuće zahtjeve za te organizacije.

Predviđeno je da će morati podnositi dodatne izvještaje, osim onih koja su već propisana postojećim zakonima i da se podvrgavaju se pojačanom pravnom nadzoru, inspekcijama.

Neprofitnim organizacijama se nalaže da se upišu u poseban registar i označe svoje materijale oznakom te organizacije.

Venecijanska komisija i ODIHR su pozvale vlasti u tom entitetu u Bosni i Hercegovini da u potpunosti preispitaju usvajanje tog zakona i da se uključe u daljnje konzultacije sa svim zainteresiranim stranama kako bi se garantiralo uživanje prava na slobodu udruživanja i slobodu izražavanja u Republici Srpskoj.

Venecijanska komisija i ODIHR smatraju da su potrebna značajna poboljšanja postojećih odredbi u nacrtu zakona kako bi se osigurala usklađenost s načelima pravne sigurnosti, legitimiteta, nužnosti i proporcionalnosti u skladu s međunarodnim standardima o zaštiti ljudskih prava.

Nacrt zakona krizirali su nevladine organizacije, međunarodne organizacije, Evropska unija, Sjedinjene Američke Države i drugi.

Također, Narodna Skupština Republike Srpske usvojila je u 23. marta, u prvoj fazi, zakon koji predviđa visoke novčane kazne za klevetu i koji je izazvao dosta kritika medijskih radnika i nevladinog sektora.

Usvojeni Nacrt zakona za klevetu predviđa novčane kazne od oko 2.500 do čak 60.000 evra.

Narodna skupština Republike Srpske je ranije, u julu 2001. godine, klevetu prebacila iz krivične u građansku oblast i donijela vlastiti Zakon o zaštiti od klevete RS.

“Djelo protiv ugleda i časti” izbačeno je u novembru 2002. godine i iz Krivičnog zakona Federacije BiH. Time je BiH prije više od 20 godina postala prva zemlja Zapadnog Balkana koja je dekriminalizovala klevetu.

RSE