Medijskih sloboda najviše u Sjevernoj Makedoniji, najmanje u Srbiji

Povezani članci

• Malo morgen Zoki
• Budi se sjever i jug
• Grad na sedri: Od historijskog AVNOJ-a do kulta boga Mitre
• Šest pravno nemogućih Dodikovih planova
• Kako iznajmiti nacionalni spomenik
• Sud BiH odredio pritvor osumnjičenima za ratni zločin na Sokocu

Foto: Sanjin Strukic/Pixsell

Bosna i Hercegovina je zabilježila mali napredak od tri pozicije pa je tako ove godine zauzela 64. mjesto na Indeksu slobode medija.

Norveška je najbolja, a Sjeverna Koreja najgora za novinarstvo u 2023. godini prema posljednjem Svjetskom indeksu slobode medija Reportera bez granica. Na vrhu i dnu nema mnogo promjena po pitanju uslova za novinarstvo, no za zemlje koje se nalaze između prvog i posljednjeg mjesta došlo je do značajnih promjena u zadnjoj godini.

Kada su u pitanju zapadnobalkanske zemlje najbolje rangirana je Sjeverna Makedonija, a najgora je Srbija.

Pobjednici i gubitnici

Neobično za listu indeksa slobode medija, ali skandinavska zemlja ne nalazi se na drugom mjestu, već Irska koja je zabilježila rast od dva mjesta. Danska je sa druge pozicije, pala na treću, a Holandija koja je prošle godine zbog ubistva novinara Petera R. de Vriesapala za 22 pozicije, vratila se na šesto mjesto. Na kraju liste su također zabilježene promjene. Zadnja tri mjesta drže azijske zemlje, odnosno Vijetnam na 178 mjestu, iza njega Kina koja je pala za četiri pozicije i kao posljednja Sjeverna Koreja.

Sjedinjene Države pale su za tri pozicije. Situacija u zemljama poput Tadžikistana, Indije i Turske prešla je sa “problematične” na “veoma lošu situaciju”.

Generalni sekretar Reportera bez granica Cristophe Deloire kaže da su zabilježeni veliki usponi i padovi, kao što je porast Brazila za 18 pozicija i pad Senegala za 31 mjesto.

“Ova nestabilnost je rezultat povećane agresivnosti vlasti u mnogim zemljama i rastućeg animoziteta prema novinarima na društvenim mrežama i u fizičkom svijetu. Nestabilnost je također posljedica rasta industrije lažnih sadržaja, koja proizvodi i distribuira dezinformacije i osigurava alate za njihovu proizvodnju.”

Izvještaj je pokazao da je većina ispitanika u čak 118 zemalja izjavila da su politički akteri u njihovim zemljama često ili sistemski uključeni u kampanje dezinformacija ili propagande. Zamagljuje se razlika između istinitog i lažnog, stvarnog i vještačkog, između činjenica i izvještavanja, ugrožavajući pravo na informaciju.

Dalje, napredak u razvoju umjetne inteligencije izaziva dodatan haos u medijskom svijetu.

Najnovija verzija Midjourney programa umjetne inteligencije koji stvara slike na zahtjev, proizvodi sve realističnije slike. Tako su se na društvenim mrežama bile pojavile navodne, odnosno lažne fotografije hapšenja Donalda Trumpa ili fotografije Juliana Assangea u komi.

Kako navode iz Reportera bez granica, vlasnik Twittera Elon Musk sa proizvoljnim pristupom informacijama zasnovanom na plaćanju pokazuje kako su “platforme živi pijesak za novinarstvo.”

Medijski teren bio je povoljan i za povećanje propagande Rusije koja je na medijskom indeksu pala za još devet pozicija.

Šta je sa zemljama Zapadnog Balkana?

Najveći pad medijskih sloboda zabilježila je Srbija, koja je pala za 12 mjesta, odnosno sada je na 91 poziciji. Od zapadnobalkanskih zemalja iza nje se jedino nalazi Albanija koja je na 96. poziciji.

Kako navode u izvještaju, novinari u Srbiji su redovno izloženi političkim napadima koje podstiču pripadnici vladajuće elite, a koje pojačavaju određene nacionalne TV stanice.

“Ni političari, ni institucije, uključujući Regulatorno tijelo za elektronske medije, nisu voljni da poprave situaciju”, navode iz Reportera bez granica.

Također navode da je novinarima koji su kritični prema vladajućoj stranci ograničen pristup intervjuima sa predstavnicima vlasti i javnim informacijama.

“Dok Srbija ima neke od najnaprednijih zakona oko medija, sa ustavom koji garantuje slobodu izražavanja, novinari često rade u restriktivnom okruženju, uključujući samocenzuru”, stoji u ovogodišnjem izvještaju.

Za razliku od Srbije, Sjeverna Makedonija se nalazi u najboljoj poziciji do sada, na 38 poziciji u odnosu na 57. od godine ranije.

“Sveukupno okruženje ostaje povoljno za slobodu medija i omogućava kritičko izvještavanje, iako je transparentnost institucija prilično loša”, navodi se u izvještaju.

“Zbog jake političke polarizacije, mediji mogu biti izloženi pritiscima vlasti, političara i poduzetnika”, stoji dalje. Također navode da javnom emiteru nedostaje “uređivačka i finansijska nezavisnost.”

Najveći napredak u Crnoj Gori

Jedno mjesto iza Sjeverne Makedonije nalazi se Crna Gora koja je također zabilježila napredak sa 63. na 39 poziciju.

Slično kao i u drugim zapadnobalkanskim zemljama navodi se da ustav i zakoni garantuju slobodu govora i izražavanje, “ali sloboda medija je i dalje ugrožena političkim uplitanjem, nekažnjenim napadima na novinare i ekonomskim pritiscima.”

Navodi se da su članovi Demokratske partije socijalista (DPS) vodili snažnu “kampanju protiv nezavisnih novinara i medija.”

“Nakon prvobitnog poraza DPS-a 2020. godine, pritisak vlasti i napadi na novinare su donekle smanjeni, ali nove vlasti i dalje pokušavaju da kontrolišu pojedine medije i novinare”, stoji u izvještaju.

No, također se navodi da postoji zabrinutost da će “strani vlasnici nekih medija uticati na uređivačku politiku koja služi interesima drugih vlada (na primjer srpske) ili interesima njihovih lokalnih političkih miljenika.”

Hrvatska se nalazi na 42 poziciji, a navodi se da “iako je medijska scena postala raznolika i dinamična vlada ne uspijeva da zaštiti novinare od legalnih pokušaja da ih se ušuti, kao ni od organizovanog kriminala.”

Mali napredak na Kosovu i u BiH

Kosovo je također zabilježilo napredak od pet pozicija te se sada nalazi na 56. mjestu. Navodi se da iako je medijsko tržište raznoliko, “razvoj je ograničen malom veličinom i razdvajanjem duž etničkih linija.”

“Nezavisnost medija je ugrožena lošom regulativom i zavisnošću od stranačke raspodjele javnih sredstava”, navodi se u izvještaju.

Također se navodi da čak i ako mediji uspiju da pozovu političare na odgovornost “novinari ostaju mete političkih napada.”

Iako je kosovsko medijsko tržište raznoliko, njegov razvoj je ograničen malom veličinom i striktnim razdvajanjem duž etničkih linija. Nezavisnost medija je ugrožena lošom regulativom i zavisnošću od stranačke raspodjele javnih sredstava.

Čak i ako mediji uspiju da političare pozovu na odgovornost, novinari ostaju meta političkih napada.

Bosna i Hercegovina je zabilježila mali napredak od tri pozicije pa je tako ove godine zauzela 64. mjesto na Indeksu slobode medija.

Mediji u zemlji djeluju u relativno povoljnom pravnom okruženju navodi se, ali “izuzetno nepovoljnom političkom i ekonomskom miljeu.”

“Novinari se ne osjećaju zaštićenima dok rade svoj posao.”

Također se navodi da postoje značajne razlike u zemlji zbog političkih struktura entiteta.

“Rad medija je u boljem stanju u glavnom gradu Sarajevu nego u entitetu Republika Srpska, te u zapadnom dijelu entiteta Federacija Bosne i Hercegovine. Političari u zemlji redovno napadaju novinare i vrše uticaj na javne medije i regulatorna tijela.”

Evropa najbolja

Moskva je u rekordnom vremenu uspostavila novi medijski arsenal posvećen širenju poruka Kremlja u okupiranim ukrajinskim teritorijama. Također su se “jače nego ikada” obrušili na nezavisne medije u Rusiji koji su zabranjeni, blokirani ili proglašeni za “strane agente.”

Kako navode u Indeksu Reportera bez granica najveći padovi su zabilježeni u Africi. Sa druge strane Evropa, naročito Evropska unija je prostor u kojem je novinarima najlakše raditi. No, i tu postoje razlike.

Njemačka, u kojoj je zabilježen rekordan broj napada na novinare i hapšenja, pala je za pet mjesta. Poljska u kojoj je prošla godina bila relativno mirna u smislu slobode medija, porasla je za dvije pozicije, dok Grčka, u kojoj novinare špijunira obavještajna služba, ostaje EU zemlja sa najlošijim statusom na 107 poziciji.

Prema ovogodišnjem Svjetskom indeksu slobode medija iz 2023. Reportera bez granica, koji rade analizu stanja medija u 180 zemalja i teritorija, situacija je “veoma ozbiljna” u 31 zemlji, “teška” u 42, “problematična” u 55 zemalja, dok je stanje medija “dobro” ili “zadovoljavajuće” u 52 zemlje.

Drugim riječima, okruženje za novinarstvo je loše u sedam od deset zemalja, a zadovoljavajuće u samo tri od deset zemalja.

RSE