Kreditni rejting BiH mogao bi biti ugrožen ukoliko se nastave politički sukobi
Povezani članci
- Dobro jutro u zemlji sretnih vampira
- Na javne nabavke prošle godine otišlo deset odsto BDP-a
- SVETI DIJALOG OTPUSTA
- Tomislav Marković: Čika Đole srpskoj deci
- Nikolić: Raspišite izbore ili umirem od gladi
- Ambasadorica Elvira Dilberović: Naša obaveza je da pokažemo kako je BiH moguća kao evropska, demokratska država u kojoj su oduvijek živjeli i žive različiti narodi
foto: Akta.ba
Agencija za ocjenu kreditnog rejtinga Standard & Poor’s upozorila je kako bi trenutna nestabilna politička situacija u Bosni i Hercegovini, kao i pandemija, mogla utjecati na kreditni rejtnig naše zemlje.
Krajem januara objavili su komentare o trendovima suverenih rejtinga u zemljama EMEA regije (Evropa, Srednji istok i Afrika), a za Bosnu i Hercegovinu su naveli da bi mogli sniziti ocjenu ako se budžetski troškovi pandemije pokažu materijalno višim nego što se trenutno predviđa. Dodali su kako bi mogli sniziti kreditni rejting i ako bi domaći politički sukobi dodatno eskalirali, potkopavajući ekonomsku politiku i ometajući uspostavljene mehanizme za servisiranje duga.
Trenutni kreditni rejting Bosne i Hercegovine je B sa stabilnim izgledima kod agencije Standard & Poor’s te B3 sa stabilnim izgledima kod agencije Moody’s.
“Centralna banka Bosne i Hercegovine ne može komentarisati ili prejudicirati radnje koje će poduzeti rejting agencija. Naš posao je da s analitičarima rejting agencija iskomuniciramo trenutno stanje po makroekonomskim segmentima, međusobne veze svih segmenata u ekonomiji, trenutne rizike i naše viđenje budućih trendova. Podatke imaju svi, mi ih objektivno tumačimo, ne potcjenjujući rizike, time dajući jasniju sliku stanja u ekonomiji. Niko ne može vašu zemlju znati bolje od vas i obaveza svih relevantnih institucija u zemlji je da budu što objektivniji u procesu. CBBiH je ocijenjena kao vrlo kredibilan i objektivan, uvijek dostupan sagovornik i stoga je naša uloga u procesu ocjene suverenog rejtinga ključna”, kazali su za Klix.ba iz Centralne banke BiH.
Iz Centralne banke istakli su i kako analitičari rejting agencija, nakon sastanka analitičkog i statističkog osoblja iz BiH s analitičarima rejting agencija pripremaju nacrt izvještaja, s prijedlogom rejtinga i izgleda, uz detaljna pojašnjenja argumenata.
“Rejting agencije u svojim izvještajima navode ključne rizike koji bi mogli rezultirati snižavanjem kreditnog rejtinga u kratkom i srednjem roku, ali i faktora koji bi mogli rezultirati porastom suverenog rejtinga. Očito je da se i jedni i drugi smatraju relevantnim i vrlo izglednim. Koji od njih će pretegnuti u budućnosti i kakva će biti percepcija odbora rejting agencije na promjene u stanju na terenu, zaista je bespotrebno špekulisati. Mislimo da je mnogo korisnije da sve relevantne domaće institucije usmjere svoje resurse na smanjivanje negativnih i jačanje pozitivnih faktora za kreditni rejting. Ovdje je potrebno naglasiti da su i mediji među relevantnim institucijama, jer rejting agencije redovno prate dnevne vijesti i objektivno i nepristrasno, nesenzacionalističko izvještavanje, pa i o dnevnopolitičkim temama, je svakako od značajne pomoći. Ponekad imamo izazove razložiti i iskomunicirati s analitičarima rejting agencija šta je stvarni rizik za sposobnost zemlje da servisira svoje međunarodne obaveze, od dnevnopolitičkog igrokaza ili političkog poziranja”, kažu iz Centralne banke BiH.
Ukoliko bi do snižavanja kreditnog rejtinga stvarno došlo, iz Centralne banke kažu kako bi to značilo zaduživanje na vanjskim tržištima pod nepovoljnim uslovima i to ne samo višoj kamatnoj stopi.
“Također, i potencijalni strani investitori bi, zbog rizika zemlje, tražili viši povrat na svoje investicije. Rast troškova inozemnog zaduživanja ili povrata na investicije bi slabio dugoročnu razvojnu poziciju zemlje”, poručili su.
Standard&Poors nije isključio ni suprotni scenarij te su najavili da bi mogli i podići ocjenu BiH ukoliko bi se poboljšale postavke unutrašnje politike i ako bi se napravio pomak prema politici temeljenoj na manje sukoba, a više konsenzusa te orijentisanoj na strukturne reforme.