Iz političke u najveću ekonomsku krizu: Nakon gašenja Aluminija pandemija ugasila turizam

Povezani članci

• Berić: Zaglavljeni u liftu
• Privremena sloboda za optužene ratne zločince je poruka da se agresija i genocid isplate
• Reuf Bajrović: Izetbegović u Mostaru prodaje državu za večeru
• U Mostaru se pretražuje jezero, moguća masovna grobnica sa stotinu žrtava
• Mjesečni repertoar na Velikoj sceni Narodnog pozorišta Mostar
• Bosna i Hercegovina – Argentina: pobjeda, a ne poraz

Nakon političke krize Mostar je upao u ekonomsku krizu, ponajveću u Bosni i Hercegovini.

Prvo je ugašen Aluminij čime je nešto manje od hiljadu ljudi ostalo bez posla i još tri puta toliko onih koji su indirektno ovisili o njemu, a potom je pandemija zaustavila turizam na koji su se u cijeloj zemlji ponajviše oslanjali Mostar i hercegovačka regija.

Tako je najveći grad u Hercegovini doveden pred ekonomski kolaps, a zabrinutost zbog stanja izražavaju i ekonomski stručnjaci, jer smatraju da bi zbog svega navedenog i nepostojanja strategije oporavka uskoro mogli uslijediti finansijska kriza i masovni nemiri.

“Dok ima u frižideru može se živjeti, kad nestane u frižideru, bez obzira na pandemiju mora se ići vani da se nešto pronađe i ubaci u frižider, to vam je perspektiva”, slikovito komentiraše stanje u Mostarujedan od vodećih ekonomskih stručnjaka u regiji Vjekoslav Domljan.

Ističe kako je problem što nisu poduzete strukturne reforme koje su bile neophodne prije izbijanja pandemije, pa će se, tvrdi on, sad te strukturne disproporcije još više pogoršati.

“Normalno je da je Mostar, kad je izgubio industriju trebao razvijati sektor usluga u kojem bi od posebnog značaja bili obrazovanje, zdravstvo i turizam. Međutim zbog utjecaja pandemije na ova tri sektora, turizma praktično i nema, zdravstvo je preopterećenom ovim problemima zbog pandemije, a što se tiče obrazovanja stvari će se pogoršati jer će se, ne samo sada nego i u dogledno vrijeme odvijati online. To će naš prostor ovdje učiniti još manje atraktivnim, tako da su zaista veliki problemi pred Mostarom”, kaže Domljan za Klix.ba.

On ističe kako je potrebno donijeti adekvatniju strategiju i vidjeti u kojem pravcu grad može da se oporavlja i dalje razvija.

Sekretar Asocijacije poduzetnika Hercegovine Miljenko Buhač naglašava da nema konkretne strategije za oporavak i razvoj, te da se sve svodi na neke kratkoročne mjere pomoći, koje opterećuju državu i budžet ali i privrednike. Podsjeća da je Hercegovačko-neretvanski kanton najkasnije donio korona-zakon, sa dosta nejasnim programima, u smislu kad se može očekivati njihov efekt.

“Naravno lijepo zvuči ona brojka od 425 obećanih marka po svakom zaposlenom koji ima uslove da mu se pomogne, ali se postavlja pitanje kad će taj novac doći. Upravo je objavljen poziv, dok se sve to obradi, s obzirom na godišnje odmore, znači moramo čekati jesen”, pojašnjava Buhač za Klix.ba.

Ističe kako u sektoru turizma mnogi svoje firme zatvaraju privremeno ili trajno ili su pred tim korakom, jer svi pokazatelji upućuju na to da stvari još jedno vrijeme neće ići dobro.

Prema nekim pokazateljima iako još nema egzaktnih podataka, u Mostaru je blizu pet hiljada ljudi ostalo bez posla, a novi val prijava na zavod za zapošljavanje mogao bi uslijediti uskoro.

Zbog teške situacije su turistički radnici i ugostitelji prošle sedmice protestnim okupljanjem sa Starog mosta u Mostaru poslali poruku svim nivoima vlasti da je turizam u Mostaru i Hercegovini na koljenima. Zatražili u hitnu pomoć navodeći kako će biti primorani zatvarati svoje firme i radnike odjaviti na teret države i izaći na ulice.

Haris Količić je kazao kako turistički radnici imaju veće rashode nego prihode i da bez pomoći organa vlasti ne mogu opstati. Naglasio je i to da su oni samo jedan sloj društva koji je pogođen trenutnim stanjem i da su problemi puno dublji nego što je vidljivo.

“Nema posla ni za mesare, mljekare, prodavače povrća na pijacama, ni za rent-a-car, ni za benzinske pumpe. Lanac je dugačak”, rekao je Količić te podsjetio da su mnogi kreditno zaduženi, što ne mogu vraćati jer su ulagali za ovu sezonu.

Godinama se ulagalo i u Zračnu luku Mostar uz očekivanja da će ove godine ostvariti rekordan broj letova. Ova kompanija je također pred bankrotom, jer nije ostvarila nikakav profit, a ove godine planiran rast broja putnika bio im je za blizu 40 posto.

“Mi smo 2019. godinu završili pozitivnim poslovanjem, pa smo imali jedan mali dio sredstava da rasporedimo u ovoj nepogodi. U teškoj smo situaciji i bez pomoći države ne znam šta će biti dalje”, kazao jeMarin Raspudić, direktor Aerodroma Mostar.

Teška situacija pogodila je vinare kojih je u čitavoj državi ponajviše u Hercegovini, jer oni svoja vina još nisu ni prodali, a vrijeme je za novu berbu i ulaganja koja su mnogima onemogućena.

Teško stanje potvrđuju i podaci Porezna uprava FBiH prema kojima je promet po fiskalnim kasama u zadnja tri mjesec pao za gotovo 40 posto u Hercegovačko-neretvanskom kantonu.

“Prema podacima o evidentiranom prometu na serveru Porezne uprave Federacije BiH za period od tri mjeseca april, maj i juni 2020. godine na području Hercegovačko-neretvanskog kantona ukupan evidentirani promet iznosio je 847.920.566,53 KM. U istom periodu u 2019. godine ukupan evidentirani promet na području HNK iznosio je 1.380.644.665,83, tako da je u navedenom periodu 2020. godine, ukupan promet manji za 38,58 posto u odnosu na isti period 2019. godine”, pojasnili su za Klix.ba iz Porezne uprave FBiH.

klix.ba