Istraživanje pokazalo: Glas na izborima se prodaje za hranu, režije ali i za električni skuter

Povezani članci

• Smiljko Šagolj, Dijana Čuljak – dileri mržnje koji su ubijali riječima
• Naprijed natrag!
• BREXIT: Od kreativne destrukcije ka institucionalnoj rekompoziciji
• MUTIRAJU I VIRUSI I MIGRANTI
• Gojko Berić: Krst na Zlatištu
• Svetislav Besara: Koštunica u odbrani lika i nedjala Dobrice Ćosića

Foto: Armin Durgut/Pixsell

„Keš“, „Svakako se zna ko će pobijediti, ovako bar nešto“, „Krađa glasova daj šta daš“, samo su neki od razloga koje su ispitanici/ce naveli/e kao razloge prodaje svog glasa na ovogodišnjim Općim izborima u našoj zemlji. Novčane „nagrade“ koje su dobijali varirale su od 50 KM, 200 KM, čak i 400 KM, a najviše su ih trošili na režije, hranu i gorivo, što psiholozi navode kao jasnu sliku socioekonomskog stanja u društvu.

Trgovina glasovima na izborima u Bosni i Hercegovini je dugogodišnja problematika u našem društvu i predstavlja specifično krivično djelo kojem je teško ući u trag i koji je teško dokaziv bez svjedočenja učesnika u tom krivičnom djelu.

Prema Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine, tačnije članu 151, svaka vrsta protivpravnog utjecanja na birača u Bosni i Hercegovini, kažnjiva je novčanom kaznom i kaznom zatvora do tri godine.

„POTREBNA JE REVOLUCIJA“

Jedan od naših ispitanika u detaljnijem razgovoru sa novinarima portala Tacno.net kazao je da je prodao glas na izborima jer je još uvijek mlada osoba kojoj je svaki novac potreban.

„Vidio sam tu dobru priliku da zaradim novac pa sam odlučio da pristanem“, kazao je naš sagovornik koji je za svoj glas dobio 100 KM.

Ne vjeruje da izbori mogu donijeti neku promjenu u državi.

„Ovdje više nisu dovoljni ni izbori niti protesti, već revolucija. Previše je korumpiranih dužnosnika kojih je sve više, a sve su manje stručni. Kada vidim izjave općenito od premijera do predsjednika, shvatam u kojoj državi živimo koju vode političari pokvareni do srži. Mislim da jedni izbori ne mogu iskorijeniti sve tri stranke upotpunosti, koje vladaju već od završetka rata“, kazao je naš sagovornik.

Foto: Dubravka Petric/PIXSELL/Ilustracija

ELEKTRIČNI SKUTER JEDNAK VRIJEDNOSTI GLASA

No, bez obzira na sankcije koje ovo krivično djelo nosi s sobom i na ovogodišnjim izborima, održanim 2. oktobra 2022. godine, primjećena je praksa kupovine glasova.

Koalicija „Pod lupom“ je u svom Prelimiranom izvještaju o dugoročnom posmatranju Općih izbora 2022. godine, istakla da su pritisci na birače i biračice, te kupovina glasova na izborima u BiH, već postali uobičajena praksa, unatoč činjenici da su nezakoniti.

Foto: Koalicija “Pod lupom”

„Posmatrači Koalicije izvijestili su o 27 takvih slučajeva u 18 opština/gradova. Navedeni slučajevi odnose se na navode o nuđenju novca u zamjenu za glas, pritiske na zaposlene u javnim preduzećima i slično. Glasine o kupovini glasova zabilježene su u više opština/gradova gdje se ti iznosi kreću u rasponu od 50 do 200 KM. Zabrinjavaju napomene dugoročnih posmatrača o tome da su takvi razgovori i dogovori opšteprihvaćeni i da građani/ke ne zaziru od prodaje glasova, kao niti da postoji razumijevanje da su ovakve pojave zapravo krivična djela. Istovremeno, građani/ke koji prijave ove slučajeve, zbog bojazni od odmazde u lokalnim sredinama, odbijaju javno govoriti o ovome ili isto prijavljivati nadležnim organima“, stoji u Preliminarnom izvještaju.

Gradovi, odnosno općine, u kojima je Koalicija „Pod lupom“ zabilježila ove nepravilnosti su: Bihać, Bosanska Krupa, Brčko Distrikt BiH, Centar Sarajevo, Donji Žabar, Gračanica, Istočna Ilidža, Istočno Novo Sarajevo, Jablanica, Milići, Novi Grad, Osmaci, Prozor-Rama, Sanski Most, Stari Grad Sarajevo, Šekovići, Trnovo (RS) i Zavidovići.

CILJ OPRAVDAVA SREDSTVO?

Politički analitičar Vehid Šehić u izjavi za portal Tacno.net, komentarišući praksu prodaje i kupovine glasova na izborima, istakao je kako mi još uvijek nemamo izbornu kulturu kao što je u zapadnoeuropskim državama jer tamo nikom ne pada na pamet da falsifikuje izbornu volju građana birača i da postojeće kazne za ovo krivično djelo trebaju biti pooštrene.

„Ja mislim da bi one morale biti pooštrene jer kod nas je to postala masovna pojava, da se na hiljade načina utiče na birače da glasa za određenog političkog subjekta ili se pokušava kupiti naklonost građana birača, nažalost, tu su uključene institucije države. Ne treba zaboraviti da smo prije izbora odjednom dobijali neke jednokratne pomoći za određene kategorije građana BiH. To je pokušaj političke korupcije da se kupi na takav način naklonost, da glasamo za te koji, tobože, pomažu tim jednokratnim pomoćima. To je bilo penzionerima i mladima. Vi imate otvorenu kupovinu gdje je vrijednost glasa 50-100 KM. Uvijek se postavlja pitanje odakle tim političkim subjektima toliki novac“, kazao je Šehić.

Vehid Šehić. Foto: Screenshot

Šehić je dodao da kod nas još uvijek ne postoji politička odgovornost te da se izbori smatraju nekom vanrednom situacijom – biti ili ne biti – i da se onda ne biraju sredstva kako bi se opstalo na vlasti.

Da kupovina glasova nije nikakva nova praksa potvrđuju i ranija istraživanja novinara. Podsjećamo, Centar za istraživačko novinarstvo (CIN BiH) je 2014. godine pisao o Jerku Ivankoviću Lijanoviću koji je za poticaj poljoprivrede odobrio isplatu oko tri miliona maraka iz federalnog budžeta. Većinu novca su dobili glasači koji su na izborima 2010. godine pomogli njegovoj stranci (Narodna stranka Radom za boljitak) da uđe u vlast. Rezultati izbora pomogli su Lijanoviću da dobije poziciju ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i zamjenika premijera FBiH.

U upitniku koji je objavio portal Tacno.net i Centar za kritičko mišljenje Mostar pod nazivom „Trgovina glasovima: Da li ste prodali svoj glas na izborima?“, tokom mjeseca oktobra, učestvovalo je 199 ispitanika i ispitanica. Od 199 ispitanika i ispitanica njih 11 je priznalo da su prodali svoj glas na ovogodišnjim Općim izborima. Od njih 11, šest je istaklo da su bili prinuđeni i/ili ucijenjeni da prodaju svoj glas, dok je pet kazalo da nisu bili prinuđeni i/ili ucijenjeni. Cijena prodaje glasove varirala je od ispitanika/ce do ispitanika/ce, od 50 KM pa čak do 400 KM. Istakli su da su novce trošili na režije, namirnice, gorivo, a dok su neki kazali da su te pare uštedili i čak kupovali sebi poklone poput električnog skutera. Pola od naših ispitanika/ca koji/e su prodali svog glas rekli/e su da se kaju zbog prodaje svog glasa, a većina naših ispitanika/ca je rekla da bi ih elektronsko glasanje i nova lica na političkoj sceni spriječila da na narednim izborima ne prodaju svoj glas na izborima.

Obzirom da je većina naših sagovornika koja je prodala svoj glas istakla da je pare potrošila na hranu i režije, razgovarali smo i sa psihologinjom Almom Mahmutović koja je kazala da ovaj podatak zapravo govori o tome u kakvoj se socioekonomskoj situaciji nalazimo.

„To govori o našem društvu, u koji smo vid življenja zapali, koji govori da ga hitno moramo popravljati. Imamo društvo, prije svega s psihološkog stanovištva, koje treba ozdraviti od različitih vrsta tjeskobe, anksioznosti, post-ratnog sistema. Trebamo dati ljudima pozitivnu energiju, trebamo se baviti ljudima, a ne pustiti ljude da žive svoj život na način na kako bi se mogli snaći. Životna uloga čovjeka na zemlji je preživljavanje. Kada je čovjek u nemogućnosti da ostvari sebi prihode za svoj život, on poseže za različitim opcijama koje mu se u tom trenutku čine njegovom najboljom opcijom“, istakla je Mahmutović.

Alma Mahmutović. Foto: Privatna arhiva

Ona je dodala da mi ne smijemo osuđivati, pogotovo ako su ljudi rekli da su na takve stvari trošili novac, jer je to čisto preživljavanje.

„Ipak, ovo je pitanje nadležnih institucija da radimo na tome, da ljudima damo posao u ruke, da ljudi zarade, da ne idemo iz BiH jer naša država je samo jedna i jedina. Trebamo ljude ostavljati, jer rad je spasio čovjeka uvijek. Možemo reći da nakon Covida-19 dosta ljudi izražava da je anksiozno, tjeskobno, to samo govori o negativnoj klimi. Pragovi tolerancije su postali sve manji, a onda pridonosi tome nezaposlenost koja je osnovni uslov za egzistenciju jednog života. Kada imate sve aspekte svog života uređene mislim da je nemoguće doći do nekog psihosomatskog oboljenja“, zaključila je Mahmutović.

S obzirom da je primjetno da je i ove godine došlo do kršenja Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine trgovinom glasova, poslali smo upit Tužilaštvu Bosne i Hercegovine da li je došlo do podizanja ikakvih optužnica za trgovinu glasovima na Općim izborima ove godine. Iz Tužilaštva BiH su rekli da do danas nije bilo optužnica koje se odnose na nedavne izbore s obzirom da su izbori održani prije manje od dva mjeseca.

Novinari portala Tacno.net poslali su i upit Centralnoj izbornoj komisiji BiH (CIK BiH) o tome da li su zabilježili pokušaje trgovine glasovima na Općim izborima 2022. godine te da li je primjetan porast ili pad trgovine glasovima na ovogodišnjim izborima u odnosu na prethodne izbore u našoj državi. Do objave ovog teksta nismo dobili odgovor na upit od strane CIK-a BiH.

Unatoč novčanim i zatvorskim kaznama koje postoje, ni Krivični zakon BiH nije u mogućnosti da spriječi političke stranke da krše zakon kako bi dobili ili ostali na željenim pozicijama na raznim nivoima u vlasti, ali ni građane/ke da pridobiju materijalnu korist na nezakonit način.