Hrvoje Klasić: Kuna je bila ustaško platežno sredstvo

Izdvajamo

• Teško mi je govoriti o BiH jer ljudi koji su tamo glasaju za HDZ, Dodika i Izetbegovića, u tragovima glasaju za građanske opcije. Ja ne mogu shvatiti da netko modernu državu želi graditi na konstitutivnosti tri naroda. Zašto ne da građani biraju najbolje između sebe, da mi ministar financija bude superškolovani Bošnjak ili Srbin, baš me briga što će biti ako će financije držati pod kontrolom”

Povezani članci

• Plenkovićev fildžan viška
• 23 godine od genocida u Srebrenici
• Cvjetovi zla
• Izložba skica arhitekte Amira Vuka Zeca u Zvonu
• Bili Arapin, Rus i Amerikanac
• Ćakula s Gospom

Photo: Matija Habljak/PIXSELL

Povjesničar Hrvoje Klasić gostovao je u N1 Studiju uživo te je govorio o kuni kao simbolu na kovanicama, ali i o stanju u BiH.

Najprije je govorio o tome je li kuna zaista dobar izbor za simbol koji bi trebao biti na kovanici eura.

“Trebalo bi se vratiti 30 godina unatrag i vidjeti kako djeluje povijesni revizionizam. Kada nešto dovoljno puta ponovite i kada to proglasite normalnim onda jednostavno zaboravite da to u startu nije bilo normalno. Kuna kao platežno sredstvo, u smislu novčanice, imena novca, nikada u povijesti Hrvata nije postojala do 41. kada ustaše u NDH otvaraju novo poglavlje s novim novčanicama koje zovu kuna.

Izvlačenje na to da se nekada u prošlosti plaćalo kunama je vrlo vrlo djelomično točno. Zaista u srednjem vijeku se plaćao porez koji se zvao kunovina i plaćao se kuninim krznom. Postojala su razičita imena novca, ali nikada kuna. Kuna je bila ustaško platežno sredstvo. Devedesetih godina kada se o tome priča i uvodi kuna, nema spora da su oni koji to rade to imali na umu i tada je to bila sramota i tada su neki o tome pisali, recimo Feral tribune. I tada se o tome govorilo, ali eto, u Feralu.

U međuvremenu je kuna postala normlna i svatko kom kažete reći će da je to normalno platežno sredstvo. Kuna ni po čemu nije specifičnost Hrvatske. Išao sam istraživati i da ste vi nekome prije 93. godine rekli koja je prepoznatljiva hrvatska životinja, sigurno nitko ne bi naveo kunu, bilo bi čaplji, roda, ptica i riba, ali ne kune. Kuna je recimo u Rumunjskoj jako prepoznatjiva životinja, ona je sveta životinja nekim indijanskim plemenima u Sjevernoj Americi, recimo Škoti i Irci zarađuju velik novac na tome što ljudi dolaze promatrati kune. Doista ona je prisutna u različim dijelovima svijeta no ona ni po čemu neće biti odmah percipirana tako da čim ljudi vide euro s kunom, povežu ga s Hrvatskom”, objasnio je.

“Hrvati ni sami ne znaju o svom identitetu dovoljno”

Istaknuo je, kako je po njegovom mišljenju, ta promidžba s kunom promašena. U nastavku je govorio i o drugim simbolima, Nikoli Tesli i glagoljici te jesu li oni dobro odabrani:

“Svatko će vjerojatno od nas sada imati različite prijedloge, postojala je javna rasprava i prijedlozi i ja sam govorio da Tesla nije bio u prvi izbor, nego je anketama ljudi Tesla izbio na prvo mjesto. Ja mislim da čak nije toliko problem u motivima, nego je Hrvatska mogla, jer je ušla posljednja i posljednja uvodi euro, mogla doista dati veću slobodu dizajnerima, da to ne mora biti konzervativno, to je sad kuna ili Tesla, možda smo mogli dati time neki doprinos”, kaže.

No koji simbol bi dobro predstavljao hrvatski identitet?

“Tu će sigurno biti više aspekata, šahovnica je sigurno nešto po čemu je prepoznatljiva, to je motiv koji se vuče stotinama godina, tu su imena nekih poznatih ličnosti, tu su prirodni motivi, more, otoci, Dubrovnik, sve bi se to moglo navesti kao identitet. Mi imamo problema što smo mi iz jednog sustava ušli u drugi koji ne dopuštva propitivanje događaja iz prošlosti i mi vrlo lako preuzimamo mitove i uzimamo ih kao nešto stopostotno.

Dakle, niti je Tomislav prvi hrvatski kralj, nemamo dokaze za to, niti je Matija Gubec vodio seljačku bunu, niti se tako zvao, niti su Zrinski i Frankopani ginuli za Hrvatsku, niti su imali pojma, nego za svoje obitelji i svoje imanje. Petar Svačić, posljednji kralj, nit je bio kralj niti se prezivao Svačić. Postoji čitav niz stvari koje se i dalje uče u školi iako je cijeli niz stručnjaka rekao da to nije tako. Dakle nije problem što će Europa misliti o hrvatskom identitetu, nego je problem u tome što ni sami Hrvati ne znaju o svom identitetu dovoljno”.

“Ljudi u BiH glasaju za HDZ, Dodika i Izetbegovića”

Naposljetku je komentirao stanje u BiH i Čovićevu izjavu o tome da treba čuvati Republiku Srpsku:

“Neočekivana je ako gledate duži vremenski period od 90-ih, ako gledate zadnjih par godina, onda je očekivano. Ja mislim da se tu radi o još jednom nizu neprincipijelnih koalicija. Meni je to doista zabrinjavajuće i čudan tako selektivan odnos prema prošlosti i sadašnjosti. Nema spora da Hrvatsi sa Srbima i Bošnjacima moraju graditi dobrosusjedske odnose, a prošlost pustiti povjesničarima i sudovima. Mislim da tu ima puno problema i puno problema s tom percepcijom da Hrvate u BiH treba predstavljati pripadnik HDZ-a, nas 30 godina vode pa vidimo kako je.

Teško mi je govoriti o BiH jer ljudi koji su tamo glasaju za HDZ, Dodika i Izetbegovića, u tragovima glasaju za građanske opcije. Ja ne mogu shvatiti da netko modernu državu želi graditi na konstitutivnosti tri naroda. Zašto ne da građani biraju najbolje između sebe, da mi ministar financija bude superškolovani Bošnjak ili Srbin, baš me briga što će biti ako će financije držati pod kontrolom”, kaže.

N1