Hrvatska bilježi rekordan pad plata

Povezani članci

• Čačkanje ratne mečke
• PRVI DANI
• Bh. blok nikad neće podržati „legitimno predstavljanje naroda“ i vojnu neutralnost BiH
• Naša stranka o veličanju ratnog zločinca: Radić nas je zadužio da pamtimo sva zla počinjena u ime Herceg-Bosne
• ANALIZA PJESME „UVIJEK VJERNI TEBI“
• Blago Dylanu s takvim tužiteljima!

foto: Sanjin Strukić / Pixsell

Prosječna plata u Hrvatskoj pala je u posljednjih devet godina sa 43 postotka zapadnoeuropskog prosjeka na 37 posto.

Najnovije statistike koje je objavila Europska unija EU otkrivaju poražavajuće egzaktne posljedice slabe politike plaća i odnosa prema radnim pravima u Hrvatskoj nakon krizne 2008. godine, javlja Deutsche Welle.

Prema podacima Europskog sindikalnog instituta (ETUI), Hrvatska bilježi najveći pad plaća u istočnim članicama EU za razdoblje od globalno-krizne 2008. godine do danas, piše DW, navodeći da je kao parametar u obzir uzeto kretanje prosječne plaće u odnosu na prosjek plaća u zapadnim državama EU, odnosno unutar tzv. EU15.

U navedenom razdoblju prosječna plaća u Hrvatskoj je pala sa 43 postotka zapadnoeuropskog prosjeka na svega 37 posto.

Raspon u ostalim državama istoka EU kreće se od najniže rangirane Bugarske s 18 posto, do Estonije sa 42 posto.

Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske smatra da se Hrvatskoj prijeti ozbiljan rizik da pri europskom vrhu bude samo po brojkama o iseljavanju.

Radnici su najviše nastradali u krizi

Ekonomist Zvonimir Baletić podsjeća da kriza 2008. godine u Hrvatskoj nije bila shvaćena sustavno, “nego uzeta zdravo za gotovo, pa je i pristup suzbijanju bio u skladu s tim”.

“U međuvremenu smo se nekako, i tek donekle, stabilizirali, ali još uvijek smo daleko od blagostanja. Ne može biti dobro ako izvezete 200.000 ljudi u kratkom roku, a po broju nezaposlenih i dalje nismo ni blizu nuli. Zato govorim samo o niskoj razini ekonomske stabilnosti. Na žalost, pogodio sam kad sam prije sedam-osam godina izjavio da se nismo primakli putu do stabilizacije, a ni danas ne mogu izjaviti nešto mnogo bolje”, kazao je Baletić.

Po njegovim riječima, “nastradali su prvenstveno radnici i umirovljenici većine kategorija, a opala je kupovna moć, plaće su ionako bile male, a cijene takve kakve jesu nisu mogle nadoknaditi pad potrošnje”.

“Politika nije bila dovoljna brana padu domaće proizvodnje, osim što se i općenito išlo na ruku uvozu. Neki slojevi prošli su bolje u krizi, naravno, ali hrvatska radnička klasa, i ne samo hrvatska, pretrpjela je glavni udar i teret. Naši ljudi zato danas masovno traže posao čak i u zemljama koje su donedavno bile osjetno nerazvijenije od nas. A to znači da smo zaostali i za većinom istočnoeuropskih zemalja”, rekao je Baletić.

Položaj penzionera sve teži

DW navodi da je položaj umirovljenih radnika još gori od onih koji su i dalje u radnom odnosu, a po nekim mjerilima Hrvatska stoji lošije čak i u odnosu na istok EU.

Kako se navodi, udio prosječne hrvatske mirovine iznosi 37,8 posto i već je određeno vrijeme u padu.

“To ne žele uvijek priznati u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje”, izjavila je predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna Petrović.

Ukazala je kako nitko ne može negirati činjenicu da je spomenuti omjer u BiH 43 posto, na Kosovu 47, u Srbiji 48, u Crnoj Gori 58, u Sloveniji 60, u Makedoniji i Mađarskoj 62 posto.

Prema njezinim riječima, “Hrvatska je dotaknula europsko dno, što je i kopija ukupne politike plaća i položaja radnika”. Pritom su, kako je navela, u posebno lošem položaju žene, jer je njima “proporcionalno teže nego radnicama u ostalim zemljama EU”.

balkans.aljazeera.net