Evropska unija traži ukidanje dvije škole pod jednim krovom u BiH, Hrvatska se protivi
Povezani članci
- Raspad Ljubićeve stranke: Kompletan HDZ 1990 pristupio HSP-u BiH
- Odbor za dijalog MC Srebrenica posjetio Mauthausen: Na jednom zidu je i spomen-ploča bh. žrtvama fašizma
- SHOWCASE Instituta za umetničku igru 11. marta
- Tadić odbio primiti organizatore Parade ponosa
- Potvrđena optužnica protiv direktora Fabrike Duhana Sarajevo Edina Mulahasanovića
- BOSNA NE SMIJE ŠAPTOM PASTI
Dokument je dostavljen na razmatranje prije skorašnjeg susreta tog zajedničkog tijela, no za njega ne postoji definitivna saglasnost svih predstavnika, kako u EU, tako ni u Bosni i Hercegovini, piše u današnjem broju Večernji list.
Na njegovoj provedbi posebno insistiraju predstavnici njemačke administracije koji su naveli kako je riječ o segregaciji djece i nastavku nacionalnih podjela u zemlji. Pri tome se zalažu za uvođenje jedinstvenog nastavnog plana i programa te zajedničkog obrazovanja djece nezavisno o njihovim jezičkim i drugim posebnostima.
Taj prijedlog još uvijek nije formalno stajalište Evropske unije jer mu se protive predstavnici Hrvatske u njenim institucijama. Argumet za to je i postojanje pravomoćne presude Vrhovnog suda Federacije BiH koji je odbacio pokušaj da se očuvanje kulturnog i jezičkog identiteta predstavi segregacijom, a praksa “dvije škole pod jednim krovom” nečim što treba automatski ukinuti.
Naime, Vrhovni sud Federacije BiH, što je najviša sudska instanca u ovom entitetu, time je odbacio zahtjev za reviziju presude Kantonalnog suda u Travniku, koji je također ocijenio kako rad po posebnim nacionalnim planovima i programima nije oblik diskriminacije i segregacije djece.
“Mogućnost i postojanje dvaju nastavnih planova i programa na bosanskom i hrvatskom jeziku sa zajedničkom jezgrom saglasno je i sa Konvencijom protiv diskriminacije u odgoju i obrazovanju, koju je BiH ratificirala”, navodi se u presudi Vrhovnog suda FBiH, koju je potpisala predsjedavajuća Vijeća Fatima Imamović.
Pri tome u toj odluci precizirano kako bi se diskriminacijom mogla smatrati situacija u kojoj djeca ne bi imala pravo na zadržavanje jezične posebnosti.
“Osnivanje ili održavanje posebnih odgojno-obrazovnih ustanova i sistema zbog vjerskih ili jezičnih razloga ne predstavlja diskriminaciju”, ističe se u presudi.
Naime, Udruženje “Naša djeca” iz Sarajeva ranije je tužila nekoliko školskih ustanova u SBK tvrdeći kako provode segregaciju. Nakon presude Kantonalnog suda zatražili su reviziju kod Vrhovnog suda protiv Ministarstva obrazovanja SBK, ali i osam školskih ustanova u Vitezu, Bugojnu, Busovači, Gornjem Vakufu/Uskoplju, Jajcu i Gromiljaku kod Kiseljaka. Udruženje je tražilo obustavu te prakse, ali i finansijsku nadoknadu.
Ključnim za donošenje takve odluke pokazale se se upravo relevantne evropske odredbe, ali i izvještaj Odbora za ljudska prava usvojen na sjednici Vijeća ministara BiH iz kojeg “proizilazi da je u obrazovanju došlo do poboljšanja te da sedamdeset posto sadržaja u nastavnim planovima čini zajednička jezgra. Time su uklonjeni elementi segregacije”, navodi se u odluci Suda, piše Večernji list.