EU zastupnici: Ubrzati sankcije Dodiku, loša uloga Srbije i RH

Povezani članci

• Marinko Čulić: Hrvatska na štakama
• Danas otvaranje 17. Festivala srednjoškolskog teatra BiH
• Slavo Kukić: Studente se koristi kao instrument nacionalističkih politika
• Čoliću četiri godine robije za pokušaj ubistva novinara Kovačevića
• Hrvatska vs. Srbija: Dobar neprijatelj zlata vrijedi
• Srbija više ne izručuje ‘guleniste’ i političke optuženike Turskoj

Romeo Franz, šef delegacije EP za kontakte sa BiH i Kosovom, kazao je kako su zaključci koje je Narodna skupština RS donijela sobataža i da je takvo ponašanje neprihvatljivo.

Istakao je kako će tražiti ubraznje sankcija Miloradu Dodiku i njegovim saradnicima.

“To ponašanje pokazuje koliko je dramatična situacija u BiH. Smatram da postoje i druge teme kojima se treba baviti – da li svi građani imaju posao, kakav je iste zdravstva, okoliš, šta žele građani? To su pitanja kojima se treba baviti, a ne sa tri samoprokalmovana vladara. Fokus treba biti na građanima”, rekao je Franz u ekskluzivnom intervjuu za N1.

Govoreći o sankcijama Dodiku kazao je kako će tražiti “ubrzanje primjene sankcija protiv njega i ljudi koji ga okružuju, ali i preduzeća koja posjeduju”.

“Učinit ćemo sve da u BiH imamo društvo koje živi u miru i suživotu jer je BiH dio EU i tu pripada”, poručio je.

Kazao je kako Njemačka ima novu vladu u kojoj je njihova ministrica vanjskih poslova.

“Nadam se da je to naša šansa da se promijeni strategija i podrži ono što se tiče BiH”, dodao je i citirao jednu od rečenica iz koaliconog ugovora vlade: “Podržavamo napore za postizanje trajnog mira u BiH uz očuvanje teritoraijlnog integriteta, uz prevazileženje etničkih podjela”.

Istakao je kako su “međunarodna zajednica i SAD pokazale da su sankcije moguće te da upravo to mora uzeti u obzir EU kada govori o njenom daljem djelovanju”.

Poslanik grupe Zelenih/EFA Thomas Waitz kazao je u ekskluzivnom intervjuu za N1 kako je njegvoe kolege traže bilateralne mogućnosti za sankcije i pravne mjere kada su u pitanju “sumnjive aktivnosti nekih političkih lidera u BiH” koje on smatra “kriminalnim”. “To je pitanje javne imovina koje trebaju biti pod nadozorom svih građana BiH, ne samo RS. Ti prirodni resusrsi su čini mi se kao garancija za obveznice i još nešto drugo”, rekao je Waitz. Imao je i jasnu poruku za Milorada Dodika, ali i za Srbiju, odnosno Aleksandra Vučića.

Naveo je kako je EU sastavljena od 27 država članica i da je potrebno njih 15 da potpišu odluku kako bi se sankcije poduzele.

“Svjestan sam koliko mladih je napustilo zemlju jer tu je strah od novog rata. Sreća RS nema pristup takvom oružju kakvom je imala u balkanskim ratovima. To su obavještajni podaci koje imamo ne samo od EU, već i NATO-a. Artilerija više nije dostupna RS. Također, tu je prisustvo međunarodnih snaga. Znam da su smanjenje, ali imamo garancije od generala da oni mogu dovesti trupe do 6.000 vojnika u roku od 24 sata od momenta prvog dolaska, 6.000 za sedam dana. Posvećeni smo i na bilo kakav znaka eskalacije upotrijebit ćemo sve potencijale da sačuvamo mir u ovoj zemlji, da ne bude štete po građane od nacionalističke retorike i aktivnosti koje bi mogle dovesti do pokušaja secesije RS. Svjesni smo onoga što Milorad Dodik kao lider nacionalističke stranke u RS pokušava uraditi. EU i dalje se zasniva na principu dijalog. Mi pokuašvamo do zadnjeg trenutka da riješimo stvari političkim dijalogom. Moramo biti svjesni da svi pokušaji da se potkopa državništvo BiH će dovesti do konkretne akcije”, naveo je Waitz.

Waitz je naveo kako Hrvatska nema najbolju ulogu te da ono što rade Srbija i Hrvatska vide kao jasan pokušaj uništenja BiH.

“Svjesni smo smo onoga što se dešava u Srbiji. Lično krtikujem takvu politiku naših nekih evropskih lidera koji idu u prilog Vučića i Dodika. To je pogrešan signal u pogrešno vrijeme. Uvjeravam vas da to nije većina evropskih donosilaca politika. To neće biti vodeći princip kako mi djelujemo. Čak i ako Aleksandar Vučić pokušava naoružati zemlju, protiv koga? 80 posto sredstava i ulaganja koji drže Srbi, sve to dolazi iz EU i to će biti prva stvar što će Srbija izgubiti ako uđe u agresivnu politiku protiv Bosne. Ako se sjaćamo bosanskog rata, bilo je kasno, prekasno kada je intervenisala međunarodna zajednica, ali je djelovala tada svojim oružjem i moćna jugoslovenska vojska pod vodstvom Miloševića nije mogla da se suprotstavi”, rekao je.

Kazao je da ga brine to što Narodna skupština RS usvojila zaključke o prenosu nadležnosti naglasivši da je to “jasan dokaz početka secesije”.

“Moji pravni savjetnici kažu da je to neustavno, krivično djelo, protuzakonito. I ja vidim da je ovdje sasvim dovoljno terena za visokog predstavnika i njegovu historijsku ulogu da osigura Ustav, zaštiti Ustav BiH i sporazume iz Dejtona. Njegova je jasna uloga. Mislim da mora odmah otpustiti Dodika i sve političke aktere koji podržavaju ove protuzakonite neustavne akcije. Naš predstavnik EU poziva da još malo sačeka, da ima mogućnosti za dijalog. Ali, o čemu da pregovramo? Za mene nema načina da se pregovara ako se i dalje negira genocid u Srebrenici. Nema potrebe da se razgovara o državnoj imovini, ono što Dodik sada koristi da isplati svoje sumnjive kredite. Za mene je to crvena linija. Naši predstavnici kažu da ima još prostora za dijalog, ali ja mislim da ne”, naglasio je.

Istakao je kako će Njemačka sada dati jasnu podršku visokom predstavniku i poslati jasnu poruku – Dejtonski sporazum je sporazum koji je trebao zaustaviti nasilje, ali nije bio dobar prijedlog za budućnost BiH.

Govorio je o etničkim podjelama i upitao: “Imamo istinskog Hrvata koji glasa za istinskog hrvatskog predstavnika. Ko odlučuje ko je pravi Hrvat? Je li uzimamo nalaz krvi? to vodi ka fašizmu”.

Pozvao je Evropsku uniju da se umiješa s obzirom da u budžetu nema stavke za opće izbore 2022. i osiguraju slobodne izbore bez utjecaja.

(Vijesti.ba)