Documenta: Godišnjica pada Vukovara i pokolja u Škabrnji

Povezani članci

• Almin Kaplan: Umjetnik je dužan da bude uz obespravljene, ponižene i odbačene
• Uz Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta
• Svetislav Basara: Rolling Recognition
• “Pravo na grad”: Mulj sadrži jako opasne otrove, na razini bojnih
• Radnici mostarskog Aluminija počeli štrajk upozorenja: Nismo guske u magli
• Balenović: Srbija, El Dorado za hrvatske državne službenike!

“18. studenog obilježavamo tragične godišnjice masakra u Škabrnji i pada Vukovara obilježenog ubojstvima, zarobljavanjem i protjerivanjem stanovništva. Izražavamo pijetet prema žrtvama zločina u Vukovaru i Škabrnji.

Ujedno, izražavamo nadu da će odluka Vlade Republike Hrvatske o proglašenju 18. studenog Danom sjećanja na žrtve Domovinskog rata doprinijeti deeskalaciji nasilja u javnom prostoru te prestanku instrumentalizacije ratnih žrtava za dnevno-političke ciljeve pojedinih aktera.

Nadamo se da će novi državni blagdan makar implicitno biti prihvaćen kao Dan sjećanja na sve žrtve u Domovinskom ratu, bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost i ratnu sudbinu, te postati simbolični datum s kojim se mogu identificirati svi građani predani ideji mira i vrijednostima ustavno—pravnog poretka Republike Hrvatske.

Pozivamo i na učinkovitije procesuiranje zločina.

VUKOVAR / Podsjećamo i da su za ratne zločine u Vukovaru pred Tribunalom u Haagu osuđeni Mrkšić, Šljivančanin i Šešelj dok su postupci protiv Miloševića, Dokmanovića i Hadžića obustavljeni zbog smrti optuženika.

U Hrvatskoj je za zločine u Vukovaru, prema podacima Državnog odvjetništva RH osuđeno više od 80 osoba, većinom u odsutnosti, a pred sudovima u Srbiji Tužiteljstvo za ratne zločine Republike Srbije podiglo je veći broj optužnica koje se odnose na zločine počinjene u Lovasu, Sotinu, Ovčari, Bogdanovcima i Vukovaru.

Tužiteljstvo MKSJ-a teretilo je zbog zločina u Škabrnji i Slobodana Miloševića, kao i Jovicu Stanišića i Franka Simatovića, bivše šefove Državne sigurnosti Srbije, protiv kojih je u tijeku ponovljeni postupak i to sada pred Mehanizmom za međunarodne kaznene sudove u Haagu. 

Suđenje Stanišiću i Simatoviću, osim što bi obiteljima žrtava mogla predstavljati oblik reparacije kroz kaznenu pravdu, važno je i zbog mogućnosti korigiranja porazne činjenice da nitko od pripadnika državnog vrha Srbije, uz izuzetak nižih zapovjednika JNA (Miodrag Jokić i Pavle Strugar / “Dubrovnik”, Mile Mrkšić i Veselin Šljivančanin / “Vukovarska bolnica”), nije osuđen za zločine počinjene na teritoriju RH.

ŠKABRNJA, NADIN / Pred Haškim tribunalom za zločine u Škabrnji i Nadinu su na višegodišnje kazne zatvora osuđeni Milan Martić i Milan Babić, ali pred sudom u Srbiji niti jedan pripadnik JNA ili Teritorijalne obrane nije odgovarao za ove zločine.

Fond za humanitarno pravo iz Beograda je 2018. zatražio od Tužiteljstva za ratne zločine u Beogradu pokretanje istrage, na temelju kaznene prijave koju je udruga 2017. podnijela protiv pripadnika bivše JNA i Teritorijalne obrane zbog ubojstva 48 hrvatskih civila u Škabrnji i Nadinu u studenome 1991. Kaznena prijava podnesena je protiv šest identificiranih i nekoliko neidentificiranih pripadnika JNA i Teritorijalne obrane.

Pravosuđe Republike Hrvatske je u predmetu Škabrnja do sada donijelo dvije osuđujuće (pravomoćne) presudu i to protiv 16 okrivljenika od kojih je dvoje bilo prisutno tijekom suđenja pred Županijskim sudom u Zadru.”