Dan sjećanja na zločine u Prijedoru ne smije biti dan za slavlje

Izdvajamo

• Na području općine Prijedor je 1992. godine stradalo više od 3.000 civila, a iz te opštine se iselilo oko 38.000 stanovnika bošnjačke i hrvatske nacionalnosti. Za zločine na teritoriji opštine Prijedor tokom rata u Bosni i Hercegovini pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju (MKTJ) pravnosnažno je osuđen gotovo kompletan vrh Republike Srpske na čelu sa RadovanomKaradžićem, Biljanom Plavšić i Momčilom Krajišnikom. Pred MKTJ, za čije osnivanje je jedan od razloga i otkriće prijedorskih logora, osuđeno je i više pripadnika policije, komandira obezbjeđenja i vođa smjene straže logora“Omarska”, “Keraterm” i “Trnopolje”, kao i više predstavnika lokalnih vlasti.

Povezani članci

• Manifestacija «Dan bijelih traka u Norveškoj»: DA SE NE ZABORAVI
• Zašto se ćuti o vjekovnoj netrpeljivosti između pravoslavne crkve u Srbiji i Crnogoraca?
• Neformalna njega i kućni rad u FBiH rezervisani za žene: Neplaćeni poslovi pokazuju rodnu neravnopravnost i nepostojanje institucionalne brige
• Privremena sloboda za optužene ratne zločince je poruka da se agresija i genocid isplate
• Rehab
• Zašto anđeli dobijaju krila?

Foto: YIHR

Inicijativa mladih za ljudska prava u Bosni i Hercegovini, Inicijativa mladih za ljudska prava u Srbiji i Inicijativa mladih za ljudska prava u Hrvatskoj zahtjevaju od lokalne vlasti, općine Prijedor da prestanu sa sabotiranjem obilježavanja Dana bijelih traka. 

Inicijativa “Jer me se tiče” od 2012. godine organizuje okupljanje i mirnu šetnju građana koji nošenjem bijelih traka iskazuju sjećanje na žrtve nesrpske nacionalnosti koje su prije 30 godina ubijene u Prijedoru. 

Kako navode u saopćenju iz YIHR, umesto da iskažu poštovanje prema žrtvama, prijedorske vlasti godinama ne samo da ignorišu Dan bijelih traka, nego su juče, 30. maja proslavile ‘30 godina od odbrane grada’ što predstavlja veličanje zločina s obzirom da je samo tog dana ubijeno 56 civila. Pored toga, policijska uprava Prijedor jučer je zabranila održavanje tradicionalne mirne šetnje, a okupljanje  je ograničila samo na prostor gradskog trga s obrazloženjem da je za taj dan prijavljeno više skupova i da bi u slučaju da se održe sva okupljanja ‘došlo do ozbiljne opasnosti od nasilja’. Tom odlukom ograničilo se pravo na mirno okupljanje inicijativi ‘Jer me se tiče’, koja dostojanstveno, godinama, bez ijednog incidenta, održava komemoracije za ubijene civile. Vlasti su dužne da aktivno učestvuju u kreiranju atmosfere u kojoj mirovne komemorativne prakse neće biti meta nasilnika niti poligon za popularizaciju nacionalističkih politika.

“Takođe, lokalne vlasti ne reaguju na najave da će danas u Prijedoru biti organizovana i proslava rođendana mađarskog autokrate Viktora Orbana i medijskog mogula Željka Mitrovića – čija propagandna mašinerija već decenijama njeguje kulturu poricanja zločina i indukuje mržnju – koja ima za cilj marginalizaciju Dana bijelih traka”, kazali su iz YIHR.

Istakli su da je obaveza i odgovornost vlasti u Prijedoru da njeguje sećanje na sve žrtve ratnih zločina i zato apeluju da što prije realiziraju inicijativu o izgradnji spomenika djeci ubijenoj u zločinima na teritoriji ove općine koji će žrtvama priznati njihovu patnju, a društvu ostati kao podsjetnik da se zločini nikad ne ponove.

Podsjećaju da su lokalne vlasti bosanskih Srba 30. maja 1992. godine, preko Radio Prijedora naredile nesrpskom stanovništvu da označi svoje kuće bijelim čaršafima. Potom su ih prisilili i da nose bijele trake na rukavima, a kretanje im je bilo ograničeno policijskim časom i  kontrolnim punktovima. 

Na području općine Prijedor je 1992. godine stradalo više od 3.000 civila, a iz te opštine se iselilo oko 38.000 stanovnika bošnjačke i hrvatske nacionalnosti. Za zločine na teritoriji opštine Prijedor tokom rata u Bosni i Hercegovini pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju (MKTJ) pravnosnažno je osuđen gotovo kompletan vrh Republike Srpske na čelu sa RadovanomKaradžićem, Biljanom Plavšić i Momčilom Krajišnikom. Pred MKTJ, za čije osnivanje je jedan od razloga i otkriće prijedorskih logora, osuđeno je i više pripadnika policije, komandira obezbjeđenja i vođa smjene straže logora“Omarska”, “Keraterm” i “Trnopolje”, kao i više predstavnika lokalnih vlasti. 

U junu 2021. godine, Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove (MRMKS) je komandantu Glavnog štaba Vojske VRS, Ratku Mladiću izrekao drugostepenu presudu, kojom je osuđen na doživotnu kaznu zatvora. Mladić je, između ostalog, osuđen za progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje u općinama širom BiH, među kojima je i Prijedor. Iako je Ratko Mladić jedini visokorangirani oficir VRS osuđen za zločine u Prijedoru, od jula prošle godine na stotine murala i grafita širom gradova u Srbiji i BiH ispisano je u njegovu čast. 

Dan bijelih traka za sve predstavnike vlasti u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Hrvatskoj treba da bude opomena da prestanu sa praksom nepoštovanja žrtava ratnih zločina.

Zato i danas, na 30. godišnjicu obilježavanja ratnih zločinau Prijedoru, iz YIHR-a apeluju na tužilaštva tri države kao i ostalih zemalja u regionu da ulože sve napore da međusobno sarađuju u cilju efikasnijeg i pravičnog procesuiranja ratnih zločinaca, a ne da njeguju praksu odbijanja preuzimanja krivičnog progona od tužilaštava susjednih zemalja. 

Podsjećaju i da izvršne vlasti država u regionu, umjesto da slave ratne zločince, imaju obavezu i odgovornost svoj fokus usmjeriti na izgradnju inkluzivne kulture sjećanja na žrtve neovisno o njihovom etničkom porijeklu ili nacionalnoj pripadnosti, stvarajući tako doprinos garanciji neponavljanja te primjenjujući znanje stečeno lekcijama iz prošlosti.

Inicijativa mladih za ljudska prava u BiH (YIHR BiH), zajedno sa Inicijativom mladih za ljudska prava u Srbiji i Hrvatskoj (YIHR Srbija i YIHR Hrvatska) ovim povodom sa zajedničkom porukom “Premladi da se sjećamo, odlučni da nikad ne zaboravimo” poziva nadležne organe i institucije da, u ime ljudskosti, poštovanja i tolerancije a prije svega kao zalog budućnosti, aktivno pristupe procesuiranju zločina kao i izradi i implementaciji dostojne memorijalizacije ubijenih stanovnika Prijedora.