Dan bijelih traka u Prijedoru: Sjećanje na masovne egzekucije, logore, protjerivanja

foto: AA

Danas se obilježava Dan bijelih traka u znak sjećanja na 3.176 ubijenih i nestalih Prijedorčana tokom rata u BiH.

Uz Sarajevo i Srebrenicu, Prijedor je mjesto najvećeg stradanja Bošnjaka u velikosrpskoj agresiji na Bosnu i Hercegovinu 1992‒1995. godine. Agresor je u tom gradu primijenio sve oblike genocida: ubijanje na licu mjesta, silovanja, protjerivanja, premlaćivanja, zatvaranje u logore, otkazi s posla, skrivanje masovnih zločina, uništenje materijalnih tragova postojanja (kulturno-sakralni objekti).

Simbolika bijelih traka dolazi iz 31. maja 1992. godine, kada su vlasti bosanskih Srba u Prijedoru (kasnije i u nekim drugim mjestima) izdale naredbu putem lokalnog radija kojom se naređuje nesrpskom stanovništvu da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafima, i da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava.

Ovako je glasio poziv upućen preko Radija Prijedor 31. maja 1992. godine:

“Građani srpske nacionalnosti, pridružite se svojoj vojsci i policiji u potjeri za ekstremistima. Ostali građani, muslimanske i hrvatske nacionalnosti, moraju na svoje kuće i stanove izvjesiti bijele zastave i na ruke staviti bijele trake. U protivnom, snosit će teške posljedice.”

Ovo je bio početak kampanje istrebljenja u kojoj su provođene masovne egzekucije, silovanja, otvarani koncentracijski logori i činjeni drugi zločini, čiji je konačni ishod bio uklanjanje 94 posto Bošnjaka i Hrvata s teritorije općine Prijedor.

Simboličnim vezivanjem traka i ispisivanjem poruka na improviziranim prozorima, a koje su prijedorski Bošnjaci i Hrvati  31. maja 1992. morali prekriti bijelim čaršafima, građani i udruženja godinama podsjećaju na stradanja, te ukazuju na diskriminaciju koja je mnoge Prijedorčane te 1992. godine odvela u smrt.

vijesti.ba