Dalić: Mi nismo ni Kina ni SAD

Povezani članci

• MARIJANA PULJAK: „ISTINA JE DA JE PROSTORNO PLANIRANJE POLIGON BESRAMNE POLITIČKE TRGOVINE I DA ZAGREB U TOME NIJE USAMLJEN SLUČAJ“
• Čudesna istorija Srba
• Uvjetovana smjena „političkih slonova“
• Interpol i političke igre
• Goran Pandža: Legitimitet za sastanak
• Bodo Weber: EU pomaže promjene izbornog zakona u BiH u korist HDZ-a

Monetarna politika u maloj, otvorenoj i visokoeuriziranoj ekonomiji poput naše ne može se oblikovati konvencionalnom ekonomskom teorijom jer Hrvatska nije Kina ni SAD. U tu zamku upadaju i institucije čije znanje ne dovodim u pitanje. Poručila je to ministrica financija Martina Dalić na skupu o monetarnoj politici u procesu ulaska Hrvatske u EU u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Jasnom porukom da “mainstream” ekonomija nema odgovor na specifične hrvatske probleme, čelnica fiskalne politike ponovno se osvrnula na preporuku MMF-a da za povećanje konkurentnosti Hrvatska treba rezanje plaća u javnom sektoru.

Šef HGK Nadan Vidošević ostao je vjeran kritičar monetarne politike HNB-a. “Situacija u našem gospodarstvu je zabrinjavajuća jer se nalazi u škarama dosadašnje neodgovorne fiskalne i rigidne monetarne politike zbog koje je stradao realni sektor”, rekao je. Uvijek smo se, istaknuo je, pozivali na MMF kao na glas razuma, a ovo je prvi put da nam MMF kaže da ne radimo dobro i da su, iako nam se čini da smo daleko od Grčke i Portugala, naši trendovi zabrinjavajući. U panelima koji su uslijedili ekonomski stručnjaci podcrtali su da se monetarna politika bazirana na ciljanoj inflaciji umjesto upravljanja tečajem pokazala kao bolje rješenje.

Prema iskustvu zemalja eurozone, istaknuo je guverner mađarske središnje banke Andras Simor, ciljanje inflacije bolje je rješenje za stabilnost sustava, a zemlje s takvom politikom brže su izašle iz recesije. Poljski ekonomist Dariusz Rosati upozorio je da je za otvorena mala gospodarstva, kakvo je i hrvatsko, korisno čim prije ući u eurozonu jer će to pojeftiniti kapitala i osigurati niže kamatne stope. Ulazak u eurozonu podrazumijeva gubitak monetarne suverenosti, ali istodobno na umu treba imati da je otvorenim ekonomijama ta vrsta suverenosti iznimno ograničen pojam. “Ni vlastita valuta ne osigurava potpunu neovisnost u monetarnoj politici, a s druge strane riječ je o luksuzu koji nas stoji 1,5 do 2 posto BDP-a godišnje”, smatra Rosati.

Ivan Lovrinović sa zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta pozvao je na ukidanje valutne klauzule na kredite i depozite jer smatra da je valutna klauzula najveći rizik za banke što je, kaže, jedini shvatio MMF. Upozorio je da su strane banke jače izložene kreditnom riziku zbog čega se MMF i brine jer su hrvatske međunarodne rezerve nedovoljne, smatra Lovrinović.

poslovni.hr