Otvoreno pismo Christianu Schmidtu

Bosna i Hercegovina treba biti država ravnopravnih građana, a ne „građana i naroda“

tačno.net
Autor/ica 11.4.2023. u 16:28

Izdvajamo

  • Bosanski politički narod je iskoristio historijsku priliku i kroz antifašizam uspio da obnovi državnost, a kroz referendumsku odlučnost izglasana je državna samostalnost u globalnom kontekstu pada Berlinskog zida. Cijena je oba puta bila previsoka. Naše opredjeljenje za moderne demokratske vrijednosti koje će omogućiti povratak na put daljeg razvoja naše zemlje ne može i neće biti ugašeno! Za ove vrijednosti ćemo se nastaviti boriti svim demokratskim sredstvima. Ovo neka imaju u vidu svi internacionalni dužnosnici koji svojim odlukama mogu uticati na razvoj bosanskog postgenocidnog društva.

Povezani članci

Bosna i Hercegovina treba biti država ravnopravnih građana, a ne „građana i naroda“

Photo: Armin Durgut/PIXSELL

Azra Zornić i prof. dr. Hazim Bašić uputili su otvoreno pismo visokom predstavniku, Christianu Schmidtu, kojim ga pozivaju da se vrati u okvire djelovanja u skladu sa Anexom 10 DPA odnosno upozoravaju na posljedice bilo kakvih daljnjih intervencija na Ustav FBiH, a koje bi imale za cilj cementiranje podjele Bosne i Hercegovine po etničkom principu. 

Pismo prenosimo u cijelosti:

“Opredjeljenje građana Bosne i Hercegovine prema modernim zapadnim vrijednostima iskazano na Referendumu 1992. godine je okosnica i putokaz za dalji demokratski razvoj naše zemlje. Stoga, postoji imperativ da politički i pravni sistem Bosne i Hercegovine evoluira na način da usvoji temeljne demokratske standarde. Bosna i Hercegovina u konačnici treba biti država ravnopravnih građana, kako su uređene sve demokratske države, a ne „građana i naroda“, jer smo svjedoci da taj model uređenja doprinosi podjeli društva, a državu čini zarobljenom i neuspješnom već preko 30 godina. I, što je najvažnije, etnički model uređenja BiH je ključni instrument za negativan uticaj susjednih država, Srbije i Hrvatske.

Fraza o „ravnopravnim narodima i građanima“ nije evropski demokratski standard, niti je plod modernih demokratskih tokova i vrijednosti općenito. Radi se o rezidijumu sovjetskog modela uređenja države, čijim se zagovaranjem i implementacijom, između ostalog, pravda i današnja agresija Rusije na Ukrajinu. Naime, nosioci suvereniteta svake demokratske države su samo i jedino – svi njeni građani, a ne etničke grupe, na čemu insistiraju neke antievropske, retrogradne političke snage u BiH (HDZ BiH i SNSD). Navodno balansiranje građanskog i etničkog koncepta jeste zapravo podilaženje etničkim politikama koje ovu državu nastoje etno-teritorijalizirati, a nakon toga, na bazi svježeg iskustva iz historije, raditi sve na tome da se njen suverenitet i teritorijalni integritet na tacni isporuče susjednim državama, a u konačnici da dođe do njene podjele.

Visoki predstavnik Christian Schmidt, kao i oni čiju volju izražava, svojim posljednjim odlukama donesenim tokom izborne noći 2.10.2022. favorizirali su i dodatno učvrstili etnički model vladavine u FBiH i praktično suspendovali mogućnost daljeg razvoja građanskog modela. Uz to, dodatno je povećana ionako velika političko-pravna asimetrija u odnosu na drugi bosansko-hercegovački entitet, koji je uređen na građanskom principu.

Pod izgovorom deblokade FBiH, što će se kasnije pokazati kao neistina, na jednoj polovini države suspendovana je demokratija. Kada već spominjemo deblokadu, Visoki predstavnik nikada nije rekao ko je zapravo blokirao FBiH? Raniji visoki predstavnici su imali drugačiji pristup: u prvim poslijeratnim godinama su suspendovali političare koji su blokirali procese i antidejtonski djelovali. Ili su ih već na neki način sankcionisali, ali ih nikako nisu nagrađivali. Ovog puta, s nametanjem odluka o izmjenama Ustava FBiH i Izbornog zakona, zapravo su nagrađene politike blokada koje su sistemski provođene od strane HDZ BiH.

Čin nametanja odluka u izbornoj noći doživio je svoj konačan i pravni i moralni poraz kada je premijer nama susjedne države u više navrata izjavio da su odluke donesene praktično prema njegovim instrukcijama. Hipoteza o pogubnosti po državu nametnutog modela tzv. ‘konstituentnih naroda’ je time još jednom dokazana u praksi. Ured visokog predstavnika je u ovom slučaju podlegao (i prihvatio) hegemonijski i paternalistički narativ koji dolazi iz susjednih zemalja, koje su obje sudjelovale u agresiji na Bosnu i Hercegovinu. A vjerujemo da mnogi i u zemlji gosp. Plenkovića osjećaju susramlje kad vide kakvoj bruci njihov premijer svojim izjavama o vlastitom uticaju izlaže nekoga ko nosi funkciju Visokog predstavnika internacionalne zajednice u njima susjednoj državi. O domovini gospodina Schmidta da se i ne pomišlja.

Nemoguće je ne protumačiti Plenkovićeve izjave kao iskaz potčinjenosti trenutnog Visokog predstavnika i njegovog Ureda, a možda i kao ocjenu da dotični nije ni sposoban da povjereni zadatak izvede samostalno i bez tuđe pomoći. Ono što drugi ne svojataju, a jeste vjerovatno originalni doprinos Visokog predstavnika, jesu redovna politka demagoških obraćanja medijima, zapravo kamermanima, koja ne samo da su izgubila svaku mjeru ukusa dostojnu demokratskog društva jer su nakon goraždanske sramote postala potpuno jednostrana, već očito imaju za cilj da zavaraju građane kako Visoki tobože sve radi na očuvanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH. A istina je da je do sada u potpunosti izigrao povjerenje građana, izuzev možda onih koji su sada fokusirani na ostvarenje sopstvenih interesa, nikako zajedničkih. Pristojan čovjek bi u takvoj situaciji spakovao svoje kofere i zaputio se svojoj kući. Ovako, ne smije biti iznenađenje kada se u javnosti perpetuira narativ o Christianu Schmidtu kao pristranom i arogantnom nosiocu „Reda Ante Starčevića“ koji umjesto da implementira i slijedi Aneks 10 Daytonskog mirovnog sporazuma, od prvog trena šutke trpi da ga pola Bosne tretira kao turistu s radnom vizom, a u drugoj polovini rovari u korist destruktivnih politika.

Koncept ‘konstituentnih naroda’ kategorički odbacuje i Evropski sud za ljudska prava. Naime, u Članu 43. presude Suda u slučaju Zornić protiv Bosne i Hercegovine (Aplikacija 3681/06), Evropski sud poziva na uspostavljanje jednakosti među građanima Bosne i Hercegovine te na ukidanje “konstituentnih naroda” kao zastarjelog koncepta. Razloge za ukidanje srednjovjekovnog modela ‘konstituentnih naroda’ Sud objašnjava na sljedeći način: Priroda tog sukoba bila je takva da je bilo neophodno pristati na „konstitutivne narode” kako bi se osigurao mir. Međutim sada, više od osamnaest godina nakon završetka tragičnog sukoba, ne može postojati bilo kakav razlog za održavanje na snazi spornih ustavnih odredbi. Sud očekuje da će se bez daljeg odgađanja uspostaviti demokratsko uređenje.

Prosto nema opravdanja da pravac djelovanja domaćih političkih aktera, uz pomoć Ureda visokog predstavnika ne bude fokusiran na rad na izvršenju svih presuda Evropskog suda za ljudska prava, kao i domaćih sudova. Zbog pomanjkanja internacionalne intervencije, naročito nakon 2006. godine, dejtonske strukture su prešle na etnonacionalističku retoriku podjela i prijetnje secesijom koje destabiliziraju Bosnu i Hercegovinu i regiju. Ured visokog predstavnika ima ovlasti da olakša razvoj Bosne i Hercegovine prema tipu moderne demokratije, prilagođene za evropske integracije. Jačanje ionako prenaglašenog etnički zasnovanog modela dovodi zemlju i njene građane u stalnu nefunkcionalnost. Pored toga, time se ohrabruju separatistički elementi koji odavno javno govore da rade na podjeli države. Stoga, u postojećoj političkoj situaciji, Ured visokog predstavnika treba vrlo obazrivo procijeniti pravac svog djelovanja. Bilo da su mjere koje će u budućnosti biti donesene trajne ili jednokratne, njihov karakter ne treba da zadovoljava dnevno-političke interese, nego strateške smjernice razvoja demokratskog društva.

Bosanski politički narod je iskoristio historijsku priliku i kroz antifašizam uspio da obnovi državnost, a kroz referendumsku odlučnost izglasana je državna samostalnost u globalnom kontekstu pada Berlinskog zida. Cijena je oba puta bila previsoka. Naše opredjeljenje za moderne demokratske vrijednosti koje će omogućiti povratak na put daljeg razvoja naše zemlje ne može i neće biti ugašeno! Za ove vrijednosti ćemo se nastaviti boriti svim demokratskim sredstvima. Ovo neka imaju u vidu svi internacionalni dužnosnici koji svojim odlukama mogu uticati na razvoj bosanskog postgenocidnog društva.”

tačno.net
Autor/ica 11.4.2023. u 16:28