Bogić Bogićević prihvatio kandidaturu za gradonačelnika Sarajeva

Povezani članci

• Kultura sjećanja vs. kulture zabrinutosti
• “Pravda i nepravda na Balkanu – 25 godina MKSJ”
• Onlajn panel: “Izgradnja nacionalnog ponosa: Spomenik Stefanu Nemanji i transformacija gradskih prostora u kontekstu politika sećanja”
• Sabor donosi Arhimedov zakon
• Syriza i perspektive
• Otpor prema majčinstvu – nepopularan, vještičji sport

Bogić Bogićević prihvatio je kandidaturu za gradonačelnika Sarajeva, saopćeno je iz Socijaldemokratske partije BiH.

“Na prijedlog SDP-a, Bogić Bogićević prihvatio je kandidaturu za gradonačelnika Grada Sarajeva. Čovjek, državnik, socijaldemokrata koji je u prvi plan stavljao dobrobit svih ljudi tokom cijele političke karijere, dugogodišnji član i funkcioner SDP-a, sa zadovoljstvom je prihvatio poziv SDP-a da upravo on bude kandidat za prvog čovjeka glavnog grada BiH”, saopćeno je.

SDP navod da su o odluci Bogićevića da prihvati kandidaturu obavijestili i partnere.

“Konačnu odluku o izboru gradonačelnika donijet će novo Gradsko vijeće Grada Sarajeva”, rekli su iz Socijaldemokratske partije BiH koja je pozdravila uspjeh zajedničkih kandidata “Četvorke” za načelnike općina u Sarajevu.

Socijaldemokratska partija BiH, kao jedna od stranaka takozvane “Četvorke”, nije imala nijednog kandidata za načelničke pozicije u sarajevskim općinama, ali je kompromis s ostalim koalicionim strankama bio da SDP predloži svog kandidata za gradonačelnika Sarajeva.

S obzirom na to koliko glasova su osvojile stranke Četvorke u gradskim općinama, izvjesno je da će upravo taj politički blok biti u poziciji da ima većinu u Gradskom vijeću, a samim tim i da izabere gradonačelnika.

Bogić Bogićević je bio član Predsjedništva SFRJ od 1989. do 1991. godine. Učesnik je historijske sjednice Predsjedništva SFRJ koja se održala 12. marta 1991. godine kada je ovaj organ odlučivao o uvođenju vanrednog stanja u SFRJ.

Formalno, vojni vrh je predlagao podizanje borbene spremnosti, ali je stvarni cilj bio državnim udarom uvesti vojnu upravu u Sloveniju i Hrvatsku te vojno-političkim mjerama srušiti političko vodstvo u Bosni i Hercegovini.

Bogićević je glasao protiv. Promiloševićevski članovi Predsjedništva SFRJ računali su na njegov glas jer je Srbin, ali na njihovo iznenađenje Bogićević je dao glas protiv. Taj je glas prevagnuo, čime je spriječena vojna intervencija JNA. Tada je poručio: “Ja jesam Srbin, ali ne po profesiji”.

klix.ba