Blokadom vlasti u BiH ‘zarobljeno’ milijardu eura

Povezani članci

• Prezentacija projekta “Misli o prirodi!” u Mostaru
• Hrvatsko desnilo: Zbog himne kazneno prijavio Josipu Lisac
• Sultani i vazali
• Ratni veterani danas ponovo protestuju pred Narodnom skupštinom RS
• U BiH za uništavanje znakova na ćirilici ili latinici do 500 eura kazne
• Omer A. Mesihović: IME UBICE

Foto: RSA

Dok dogovori političkih lidera propadaju, međusobna uslovljavanja nastavljaju, blokada rada institucija u Bosni i Hercegovini traje.

To se prvenstveno odnosi na državni parlament, koji se od konstituisanja u decembru prošle godine sastao tek dvaput, i to na hitnim sjednicama. Iako bi mogli donositi odluke, to ne čine, te uslovljavaju rad Parlamenta BiH, formiranjem Vijeća ministara BiH.

Ivanić: Za sve kriv politički inat

Bivši član Predsjedništva BiH i počasni predsjednik opozicione Partije demokratskog progresa, Mladen Ivanić, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je za sve kriv politički inat, koji se prenio na institucije zbog čijeg nerada ispaštaju svi. Dok se zaklanjaju iza nacionalnih interesa, rade upravo suprotno, i protiv interesa sva tri naroda, tvrdi on.

„Sad u proceduri imate čitav niz praktičnih dokumenata od kojih zavisi neka vrsta ozbiljnijih investicija. Evo navešću jedan od primjera za koji mislim da je cijela BiH, a posebno Republika Srpska zainteresovana, to je ratifikacija dogovora o kreditu o izgradnji zaobilaznice autoputa kod Doboja. To je jednako težak projekat kao i onaj oko Zenice. To sve stoji zbog inaćenja“, tvrdi Ivanić.

„U ovome trenutku zbog takve antiustavne blokade stoji zarobljeno više od milijarde eura, sredstva koja čekaju na svoju konačnu implementaciju i kojom bi značajno unaprijedili i ekonomsku situaciju, situaciju u oblasti zaštite okoliša, unapređenje životnog standarda…“ kazao je Zvizdić.

Mandatar za novi saziv Vijeća ministara BiH nije imenovan ni godinu dana nakon izbora, jer svoju saglasnost ne žele dati dva od tri člana Predsjedništva BiH, dok se NATO-u ne pošalje Godišnji nacionalni plan.

Dok Šefik Džaferović i Željko Komšić ne odstupaju od svojih stavova, došao je i novi ultimatum – da se odluči o odlasku stranih sudija iz Ustavnog suda BiH, što je u intervjuu za medije iz RS, najavio Milorad Dodik. Isto pitanje na dnevnom je redu susreta predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića, sa delegacijom SNSD-a.

Najnoviji potez, nakon višestrukih pokušaja da se sazovu sjednice, jeste da se sastane kolegij i Zastupničkog i Doma naroda BiH, te da zajednički zatraže sastanak s članovima Predsjedništva BiH, kako bi pokušali ubrzati imenovanje mandatara. Da je Predsjedništvo moglo i htjelo, dogovorilo bi se već, a ovaj potez nema nikakvu moć jer se o svemu pitaju trojica lidera parlamentarne većine, od kojih samo jedan sjedi u tročlanom tijelu, kaže Ivanić.

„Mislim da Predsjednišvo nije to gdje te stvari treba deblokirati, nego da je to ključni dogovor tri lidera koji su se dogovorili da su zajedno i koji su vrlo lako izabrali jedne, druge, treće u Predstavnički dom i Dom naroda. Ključna odgovornost je na njima i, ako su već trebali nekome tražiti, onda su trebali tražiti razgovore s tri lidera nego s Predsjedništvom“, dodaje on.

Lavrov i NATO

A koliko je Predsjedništvo BiH daleko od približavanja stavova govori i reagovanje na istup šefa ruske diplomatije Sergeja Lavrova, koji je na sjednici međunarodnog diskusionog kluba “Valdai” kazao kako SAD i jedan broj država Zapadne Evrope vode politiku uvlačenja BiH u NATO, te da time krše rezolucije Vijeća sigurnosti UN.

Najprije se oglasio predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, podsjetivši Lavrova na raniji stav Rusije u pogledu NATO integracija BiH, pa i samog Lavrova, a to je da će, ukoliko je NATO izbor BiH, Rusija takvu odluku poštovati. A kako Predsjedništvo nikada nije opozvalo svoju odluku o NATO putu, Komšić je pozvao Lavrova da poštuje stav institucija BiH.

Komšiću je odgovorio član Predsjedništva Milorad Dodik koji je podcrtao da se RS vodi principom vojne neutralnosti, te da stav da se ne ide dalje u približavanje članstvu u NATO, je odluka RS, a ne Ruske Federacije.

Tezu da Parlament BiH ne može raditi dok nema imenovanja novog saziva Vijeća ministara BiH nedavno je demantovalo Udruženje građana „Zašto ne“, koje je u svom „Istinomjeru“ navelo kako je Parlament tokom perioda u 2011. i 2012. godini u kojem se 16 mjeseci i čekalo na imenovanje novog saziva Vijeća ministara BiH, radio, odnosno obavljao svoju funkciju.

Od konstituirajuće sjednice pa do imenovanja Vijeća ministara BiH, Zastupnički dom BiH tada je imenovao sva tijela i komisije potrebne za njegovo nesmetano funkcionisanje i održao 20 redovnih sjednica. Predsjednik udruženja „Zašto ne“ Darko Brkan kaže kako nema smetnje da i sada ne bude isto.

‘Alibi za nerad’

„Mi već godinama živimo u nekim blokadama, tako da je to samo način da se skrene pažnja s toga da ne postoji politička volja da se rješavaju problemi građana u BiH i da se zapravo na taj način traži alibi za nerad i da se stvari u ovim podjelama vlasti i pozicija ne mogu rješavati kvalitetno“, vjeruje Brkan.

Ovakvo stanje u BiH, možda i najgore u proteklih dvije decenije, odgovara političarima, ali su i građani odgovorni, jer su im to dozvolili, smatra Branko Todorović, predsjednik Helsinškog odbora RS:

„Ne štiti se interes nijednog naroda, nego se svi vodimo u propast, a štite se samo interesi male grupe pojedinaca na vlasti kroz enormnu korupciju, možda i najveću u Evropi. Ta zloupotreba državnog novca se više ni ne skriva. Tako imamo za političare idealnu situaciju. Ne moraju ničim da se bave, ne moraju ni o čemu da brinu. Imaju ogromne plate, ogromne privilegije, ne rade ništa i imaju građane koji ćute, koji ne kritikuju i trpe, uvjereni da neko tobože štiti njihove nacionalne ili etničke interese, ili, pak imamo građane koji žele da odu iz BiH.“

Tako će Bosna i Hercegovina dočekati i 7. oktobar, godišnjicu izbora, bez vlasti, bez napretka i sa sve žešćom političkom retorikom kojoj se ne nazire kraj.

RSE