BiH dobila zeleno svjetlo za Akcioni plan za članstvo u NATO-u
Povezani članci
- Bosanski, srpski i hrvatski znakovi podjela u ‘svijetu tišine’
- DAN SJEĆANJA NA ŽRTVE FAŠISTIČKOG GENOCIDA NAD ROMIMA
- Koliko je BiH do sada ispunila kriterija na svom putu ka članstvu u EU
- Sputnik izmislio nastup Reufa Bajrovića u američkom Kongresu
- Glavni odbor SNSD Milorada Dodika usvojio strateški dokument o prenosu nadležnosti sa nivoa BiH
- FEMICID U HRVATSKOJ – STATISTIKA INDIFERENTNIH
Za ispunjavanje obaveza iz MAP-a u narednom periodu ponajviše će biti zaduženo Vijeće ministara BiH u cjelini, a posebno Ministarstvo odbrane BiH i Oružane snage BiH, ali i kompletna država.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg danas je izjavio da su sigurnost i stabilnost Zapadnog Balkana najvažniji za NATO, da je Bosna i Hercegovina vrijedan doprinos operacijama NATO-a i da u potpunosti podržavaju njen put ka euroatlantskim integracijama.
Akcioni plan za članstvo (MAP) predstavlja program pomoći, praktične podrške i konsultacija, namijenjen pripremama zemalja za članstvo u NATO-u. On se prilagođava potrebama dotične zemlje, ali učešće u njemu ne garantuje zemlji da će na kraju i dobiti zeleno svjetlo za članstvo.
Prema Akcionom planu za članstvo, zemlja koja želi postati članica priprema svoj Godišnji nacionalni program (ANP) koji predstavlja NATO-u. Na kraju godišnjeg ciklusa ministri vanjskih poslova i odbrane prezentuju rezultate reformskog programa i buduće aktivnosti pred Sjevernoatlantskim vijećem koje zatim procjenjuje pojedinačan napredak u pripremama za članstvo. Pripreme i reforme uključuju pet oblasti: političku i ekonomsku, odbrambenu i vojnu, finansijsku, sigurnosnu i pravna pitanja.
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je 10. juna 2009. usvojilo zaključak o upućivanju formalnog zahtjeva Bosne i Hercegovine za Akcioni plan za članstvo, a zahtjev je službeno uručen 2. oktobra 2009. godine u mandatu članova Predsjedništva BiH Nebojše Radmanovića, Harisa Silajdžića i Željka Komšića.
“Još jednom smo potvrdili našu predanost vrijednostima Alijanse, kao i našu volju da ostanemo proaktivan, vidljiv i pouzdan partner koji dijeli teret današnjih izazova. Iznad svega, podvukli smo našu želju da postanemo punopravna članica NATO-a, što je od strateške važnosti za BiH”, napisao je Radmanović u pismu 2009. godine.
Ministri vanjskih poslova NATO-a koji su se sastali u Talinu u aprilu 2010. godine uputili su poziv Bosni i Hercegovini na priključenje MAP-u.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik već je najavio kako će se on pridržavati rezolucije Narodne skupštine Republike Srpske o vojnoj neutralnosti te da ništa što se tiče NATO-a on neće podržati.
“Mi smo jasno iskazali svoj stav o NATO-u kroz politički konsenzus svih stranaka u RS-u. Ja nemam druge politike osim politike Narodne skupštine RS-a i vladajuće strukture u RS. Ne znam šta je bila namjera da se sada to nešto ubrza, da li da se iskuša Bosna i Hercegovina ili da se pokaže apsurdnost situacije u BiH. Mene kao člana Predsjedništva BiH obavezuje isključivo rezolucija NSRS”, rekao je Dodik.
Već je izvjesno kako će MAP, koji ima pet poglavlja (politička i ekonomska pitanja,
odbrambena i vojna pitanja, pitanja resursa, sigurnosna i pravna pitanja), naići na brojne opstrukcije političara iz RS-a.
“Mi podržavamo NATO integracije Bosne i Hercegovine i reforme koje je neophodno provesti na tom putu”, kazao je Stoltenberg, dodavši da se jutrošnjem sastanku o Zapadnom Balkanu pridružila visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku Federica Mogherini aludirajući da taj region ima podršku EU kao i NATO-a.
Napomenuo je da su oni donijeli svoju odluku, a da je sada na Bosni i Hercegovini da donese svoju odluku.
“BiH smo dopustili da odluči, postat će punopravna članica NATO-a ukoliko za to budu spremni. Ali pustimo njima neka odluče. Mi smo spremni, ako su i oni”, rekao je Stoltenberg, napominjući da će sljedeće godine biti održan ministarski sastanak u Washingtonu.
Naveo je kako je Makedonija dobila historijsku mogućnost da završi proces integracija i pridruži se NATO-u.
“NATO je odgovoran za svijet u decenijama koje nadolaze i zbog toga je na nama odogornost da osiguramo mir prevashodno u Evropi i Americi”, kazao je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.