Bećirović najavio intenzivniji put BiH u NATO

Povezani članci

• Loši đaci
• Predstavnici Carinskog sindikata Hrvatske kao i predstavnici Nezavisnog sindikata carinika Hrvatske zahtijevaju prijem kod Zorana Milanovića
• PUBLIKACIJA ZA UMETNIČKU IGRU CTEПART PRESTAJE SA RADOM
• Društvene mreže uklanjaće sadržaje u kojima se negira genocid u Srebrenici
• Dragan Bursać primio nove prijetnje: “Metak u glavu i pozdrav”
• KOME IDE 19,2 MILIONA KM KOJE IZDVAJA HRTVATSKA ZA HRVATE U BIH? ZNA SE!

Foto: Tacno.net/Arhiva

Bosna i Hercegovina (BiH) će sigurno nastaviti i intenzivirati put prema punopravnom članstvu u Sjevernoatlantskom savezu (NATO), poručio je Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH, na sastanku s generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom u Briselu 16. januara.

Bećirović je još jednom osudio rusku agresiju na Ukrajinu, saopćeno je iz njegovog kabineta.

Navode da je predložio ”novi pristup intenziviranju NATO integracija BiH kroz zajedničku mapu puta prema kojoj bi se BiH mogao uputiti poziv za članstvo u NATO u što kraćem roku”.

”Potpuno nova geopolitička situacija traži i od NATO-a i od Bosne i Hercegovine da budu brži, efikasniji i konkretniji, jer promjena evropske sigurnosne arhitekture ne trpi više nikakvo odugovlačenje”, saopćio je Bećirović.

Dodao je da je BiH odlučna da sudjeluje u NATO operacijama kao što je činila i ranije.

Cvijanović: Individualna posjeta

Na pitanje novinske agencije SRNA da li je Bećirovićeva posjeta usaglašena na sjednici Predsjedništva BiH iz kabineta Željke Cvijanović, članice iz Republike Srpske i trenutne predsjedavajuće Predsjedništva BiH, kazali su da je “riječ o individualnoj posjeti.

Dodali su da ta poseta nije prošla proceduru odobravanja na sjednici Predsjedništva, pa nije bilo ni usaglašavanja stavova”.

”Samim tim nije pravljena ni delegacija u kojoj bi bili predstavnici druga dva kabineta. Dakle nije riječ o posjeti člana Predsjedništva u ime Predsjedništva, već o pojedinačnoj posjeti jednog člana i njegovog kabineta što je moguće u praksi, ali u tom slučaju ne odražava stavove cijele institucije”, naveli su iz njenog kabineta.

U Savezu nezavisnih socijaldemokrata, čiji je Cvijanović kadar, smatraju da je prihvatljiva ”saradnja sa NATO, ali ne i članstvo” u toj vojnoj alijansi.

Koliko je BiH daleko od članstva?

NATO je nakon sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica održanog u Briselu 7. aprila, poručioje da je spreman ponuditi pomoć svim zemljama koje bi mogle biti ugrožene djelovanjem Rusije. U tom kontekstu, izdvojene su Gruzija i BiH.

Članice NATO-a spomenule su BiH i ranije u martu u kontekstu zemalja koje bi mogle osjetiti krizu nakon ruskog napada na Ukrajinu.

BiH primljena u Akcijski program za članstvo (MAP) prije četiri godine, 5. decembra 2018.

Jedina je država u tom statusu, nakon što su u članstvo primljene Sjeverna Makedonija u martu 2020. godine i Crna Gora u junu 2017. Sam NATO navodi da ”BiH teži ulasku, ali da ”sudjelovanje u MAP-u ne prejudicira članstvo”.

Parlament BiH usvojio je 2005. Zakon o obrani BiH, a za njega je glasala većina zastupnika iz oba entiteta.

U Zakonu koji je važeći i danas navodi se kako će “Parlamentarna skupština BiH, Vijeće ministara BiH, Predsjedništvo BiH, te svi subjekti obrane u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, provesti potrebne aktivnosti za prijem BiH u članstvo NATO-a”.

Milorad Dodik, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), govorio je 2009. godine kako “mi treba da se nađemo u NATO savezu”.

Od 2010. godine dužnosnici te stranke jasno inzistiraju na tome da se o članstvu u NATO-u trebaju izjasniti građani na referendumu.

Sedam godina kasnije, 19. oktobra 2017. Narodna skupština Republike Srpske donijela je ”Rezoluciju o zaštiti ustavnog poretka i proglašenju vojne neutralnosti Republike Srpske”. Ta rezolucija je gotovo identičnog sadržaja kao i “Rezolucija o vojnoj neutralnosti” koju je donijela Republika Srbija deset godina ranije, 26. decembra 2007.

Prema istraživanju američkog USAID-a, “Anketa percepcije građana u Bosni i Hercegovini 2016”, oko 85 posto ispitanika iz entiteta Federacije BiH izjasnilo se “za ulazak Bosne i Hercegovine u NATO” dok je negativan stav prema NATO-u imalo gotovo 80 posto ispitanika iz entiteta Republika Srpska.

RSE