Antifašistička liga traži da spomenik bude posvećen žrtvama ustaškog režima, a ne Holokausta

Povezani članci

• O “novinarima” i novinarima
• Američki ambasador u BiH Eric Nelson: BiH je nadmašila susjede i potvrdila EU vrijednosti
• Jelena Svilar o slučaju Aleksandre Ljube: Ženama ne pakirati!
• Plenkovićev vrhunac
• Anatomija nacional-žurnalizma
• Dan žalosti u BiH: Cijela država oplakuje policajce Adisa Šehovića i Davora Vujinovića

foto BSblog

Antifašistička liga Republike Hrvatske uputila je zahtjev zagrebačkoj Skupštini i njenom predsjedniku Dragi Prgometu da promijeni predviđeni tekst na spomeniku žrtvama Holokaustu u Zagrebu, tako da umjesto posvete: ‘Spomenik žrtvama Holokausta‘ piše ‘Žrtvama ustaškog režima‘ i to na latinici, te na jezicima i pismima zajednica žrtava, ćirilicom, jidišem i romskim jezikom.

Zahtjev prenosimo u cijelosti:

“Ovim putem podnosimo Zahtjev za ukinuće ili dopunu Zaključka o podizanju spomenika žrtvama Holokausta u središtu Zagreba, zaključka koji je Gradska skupština Grada Zagreba donijela na 23. sjednici održanoj 4. lipnja 2019, (KLASA: 021-05/19-01/195URBROJ: 251-01-02-19-6, objavljen u Službenom glasniku br. 12 od 6. lipnja 2019.)

Tražimo da se zaključak ukine odnosno izmjeni tako da na postamentu spomenika stoji, umjesto: „Spomenik žrtvama Holokausta“, posveta: „Žrtvama ustaškog režima“. Ta posveta bi bila ispisana na latinici, te na jezicima i pismima zajednica žrtava, ćirilicom, jidišem i romskim jezikom.

Zaključak Skupštine grada Zagreba izazvao je nedvosmislenu osudu i samih židovskih organizacija iz Hrvatske kao i Svjetskoga židovskog kongresa (WJC). Židovska općina Zagreb (u nastavku ŽOZ) je u pismu objavljenom 19. lipnja 2019., odluku skupštine nazvala „sramotnom“, tvrdeći da se tim spomenikom „želi prikriti prava istina o stradanjima Židova na području NDH“. Temom koja obuhvaća šest milijuna Židova pobijenih diljem Europe, tvrdi ŽOZ, „želi se umanjiti značaj i težina zločina nad više desetaka tisuća naših članova pobijenih temeljem rasnih zakona u periodu od 1941. do 1945. godine“.

I ostale reakcije na plan o gradnji takvog spomenika iznose slične argumente: Holokaust je naziv koji se uvriježio za nacistički genocid nad Židovima. Veći dio židovske populacije u NDH nije stradao od nacista nego po ustaškim logorima. Židovi, Srbi i Romi proganjani su na osnovu rasnih zakona donesenih u NDH.

„Spomenik žrtvama Holokausta“ ne samo da ne bi uključivao većinu žrtava ustaškog režima koji su žrtvama postali samo zbog svoje etničke pripadnosti, nego bi, s nepodnošljivom količinom licemjerja, i krivnju za pogrom nad Židovima, počinjen u NDH s uporištem na vlastite rasne zakone, prebacio na naciste.

Tražimo da se provede konzultacija s židovskim, srpskim, romskim i antifašističkim organizacijama, pripremi dopuna zaključka u skladu s njihovim preporukama, te Zaključak o podizanju spomenika žrtvama Holokausta preimenuje u Zaključak o podizanju spomenika žrtvama ustaškog režima i kao takav što prije uvrsti na dnevni red sjednice Gradske skupštine Grada Zagreba”, stoji u zahtjevu koje potpisuju Zoran Pusić i Vesna Teršelič.