Ambasadorica Elvira Dilberović: Naša obaveza je da pokažemo kako je BiH moguća kao evropska, demokratska država u kojoj su oduvijek živjeli i žive različiti narodi

Povezani članci

• Lažna vijest o američkom Vrhovnom sudu – sredstvo za manipulaciju javnosti u BiH
• Novinari i intelektualci dali podršku Duški Jurišić
• Azem Vlasi: Odlaganje reciprociteta ne predstavlja problem, ali ne treba odustati od te mere
• Dupla plata bez sankcija
• Njemačka vlada na Zapadni Balkan šalje specijalnog izaslanika, stiže Manuel Sarrazin
• Zašto Hrvati neće da se cijepe?

foto: Istinomjer.ba

Ambasadorica Bosne i Hercegovine u Švedskoj Elvira Dilberović obratila se saopštenjem za javnost koje prenosimo u cijelosti:

“Čovjek modernoga doba danas je uveliko suočen sa različitim krizama koje narušavaju njegovo zdravo bitisanje. Već drugu godinu borimo se sa zdravstvenom krizom koju je izazvala pandemija COVID-19, prijetnja koja je odnijela živote, drastično utjecala na ekonomije i blagostanje mnogih zemalja, još više oslabila ionako slaba društva, zatvorila nas u osobne okvire unutar kojih je teško čuti eho onih kojima je pomoć potrebna. Nažalost, vrlo je izgledno da nas je ta kriza uvukla i u moralne dileme koje ne bi smjele biti dijelom življenja evropskoga čovjeka, koji se stoljećima borio djelom i riječju za poštivanje ljudskih prava, integriteta ličnosti, nacionalnih, vjerskih, etničkih sloboda…

I opet je izvjesno da građani Bosne i Hercegovine uveliko osjećaju udare tih vjetrova u svojoj domovini.

Aktualna situacija u Bosni i Hercegovini je izuzetno teška, kompleksna, neizvjesna. U ovom trenutku naša je moralna i građanska obaveza da pokažemo kako je BiH moguća kao evropska, demokratska država u kojoj su oduvijek živjeli i žive različiti narodi, država u kojoj moraju biti zagarantirana sva ljudska prava i načela.

Zato tražimo odgovore od onih koji su direktni i indirektni učesnici u pokušaju nasrtanja na BiH i vrijednosti koje u njoj žive svi njeni građani.

Podsjetimo, da je Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini (Deytonski sporazum) parafiran je u Deytonu, a zvanično potpisan u Parizu, 14.12.1995. godine između Republike Bosne i Hercegovine, Savezne Republike Jugoslavije (Srbije i Crne Gore) i Republike Hrvatske, čime je okončana agresija na Bosnu i Hercegovinu.

Danas, toliko godina nakon potpisivanja Sporazuma, intenzivno se odvijaju diplomatske aktivnosti kako u BiH, tako i širom svijeta, koje su u koliziji sa temeljnim odredbama tog Sporazuma i sa konvencijama sadržanim u njemu. Pojedinci, podržani međunarodnim predstavnicima, urušavaju zvanične institucije BiH, njenu samostalnost, suverenost i nezavisnost. To su isti oni političari koji negiraju genocid u Srebrenici, isti oni političari koji žive ideje aparthejda, secesije, isti oni političari koji, nažalost, ostaju nekažnjeni od strane međunarodnih subjekata.

Susjedi i komšije Bosne i Hercegovine od prestanka agresije na BiH kontinuirano, danas jače i vidljivije, nastavljaju da se miješaju u unutrašnju politiku BiH, narušavajući teško uspostavljeni mir, te utječu na usporavanje procesa uključenja Bosne i Hercegovine u EU i NATO. Naročito nas zabrinjava huškačka retorika iz Hrvatske, koja bi, kao članica EU trebala voditi susjednu politiku temeljenu na najvišim ljudskim vrijednostima, kao postulatima EU.

1. Stoga nam se nameće pitanje: zašto zemlje članice EU pasivno promatraju narušavanje načela na kojima se zasniva sama bit i svrha njenoga postojanja? Vrijede li odredbe Evropske konvencije o temeljnim ljudskim pravima i slobodama i za građane BiH?

2. Zašto ostaju nekažnjeni politički subjekti koji vrše povredu Deytonskoga sporazuma?

3. Zašto se određeni čelnici EU, te Savjeta sigurnosti UN otvoreno ne obrate građanima BiH o stavovima i zaključcima vezanim za budućnost BiH?

4. Da li počinioci genocida, etničkog čišćenja, najgnusnijih zločina protiv čovječnosti mogu biti političari i pregovarači koji odlučuju o sudbini svih građana BiH koji, u većini, žele vidjeti BiH u euroatlanskim integracijama?

Znamo da u Kraljevini Švedskoj i Republici Finskoj imamo dugogodišnje prijatelje, koji su direktnim aktivnostima pomogli poslijeratnu obnovu BiH, a koji danas čine znatne napore njenom priključenju EU.

Sada je trenutak da vas zamolimo da se ovi naši zahtjevi iznesu pred relevantne donosioce odluka u Kraljevini Švedskoj i Republici Finskoj, kako bi se iznijela istina, po ko zna koji put, da je trenutna situacija u BiH udar na temeljne građanske slobode i prava, udar kojim se želi spriječiti uspostava građanske, demokratske države u kojoj se baštini jedinstvo različitosti i suživota”, stoji u saopštenju.