ENG
Ako se strmoglave strana tržišta, isto slijedi i na Zagrebačkoj burzi
Autor/ica
Povezani članci
Krah stranih tržišta prošlog tjedna podsjeća na početak sloma koji je 2008. i 2009. paralizirao svijet, a Hrvatsku odveo u duboku recesiju iz koje se još nema naznake izlaska. Domaći analitičari očekuju da će doći i do pada vrijednosti dionica na Zagrebačkoj burzi, ali on ne bi trebao biti drastičan kao na stranim burzama, pogotovo američkima gdje je indeks Dow Jones pretrpio najveći udarac od listopada 2008. kada je u četvrtak pao 43 posto.
“Ulagači su se panično iskrcavali što je i uzrokovalo velike negativne pomake indeksa. No, vjerujem da takve panike ne bi trebalo biti u ponedjeljak”, poručio je za Poslovni dnevnik Roman Rinkovec, neovisni burzovni analitičar. “Drastičniju ili drastičnu korekciju očekujem ako se japanska i europska tržišta strmoglave. U suprotnome, naša niska likvidnost bi mogla apsorbirati dio pada”, kaže drugi sugovornik koji je htio ostati anoniman. Ističe kako će idući tjedni biti prožeti visokom volatilnošću, uz negativan trend. “Reakcija na burzi će se dogoditi više zbog sentimenta, nego zbog fundamentalnog udara. Budući da je naše tržište nelikvidno, sentiment pojedinog investitora može imati veliku ulogu. Situacija je vani ozbiljna, ali vjerujem da će i SAD i Europa uspjeti riješiti ove probleme. No, hoće li to biti za mjesec dana ili šest mjeseci, nemoguće je prognozirati”, smatra Hrvoje Krstulović, direktor Direkcije brokerskih poslova u Erste banci.
Hoće li biti recesije s dvostrukim dnom? Jedan od najpoznatijih svjetskih ulagača Warren Buffet izjavio je za Bloomberg kako financijska tržišta kreiraju vlastitu dinamiku, no da ne bi trebalo doći do recesije s dvostrukim dnom. “Očigledno tržišta kapitala imaju problema s povjerenjem, a ova rasprodaja dionica može stvoriti manjak tog povjerenja”, kazao je Buffet. No, pad rejtinga SAD-a mogao bi imati i dodatne efekte. „Osim što je potkopalo povjerenje u SAD, S&P-ovo snižavanje rejtinga SAD-u moglo bi izazvati slične akcije rejting agencija i u odnosu na druga gospodarstva s vrhunskim rejtinzima. U pitanje bi mogli doći AAA rejtinzi zemalja poput Britanije i Francuske“, upozorava Mansoor Mohi-uddin, izvršni direktor pri UBS-u. Hrvatski analitičari nisu baš optimistični. “U svakom slučaju bit će recesija s dvostrukim dnom jer su vrijednosne papire bez pokrića stvorili špekulanti”, smatra Ljubo Jurčić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, obrazlažući temeljni problem koji se, prema njegovom mišljenju, sada stvorio. “Vrijednosnice ne odražavaju imovinu. Budući da nemaju podlogu, privremeno se riješio problem, kao što smo bili svjedoci u Americi. Njemačka i Japan su svoje probleme rješavali povećanjem proizvodnje”, kaže Jurčić. No, upozorio je na još jedan problem: “Financijski sektor potpuno se odvojio od realnog sektora. Tako je nastao balon koji je prije nekoliko godina eksplodirao.” Hrvatsko gospodarstvo u ovom bi slučaju moglo izbjeći veće probleme. Kako kaže Jurčić, spašava nas Njemačka. “Naša dva glavna tržišta su Italija i Njemačka. Italija je u velikim problemima, što će dovesti do toga da će, primjerice, Talijani u Hrvatskoj ljetovati jedan dan manje. No, Njemačka će ove godine rasti četiri posto, zbog čega će Nijemci ljetovati dan više, što će napraviti ravnotežu”, kaže Jurčić.
Gospodarske projekcije, primjerice EBRD-a, ukazuju kako bi ove godine hrvatsko gospodarstvo trebalo rasti 1,1% (Vlada očekuje 1,5%), dok bi iduće godine trebalo rasti 2,8% (Vlada očekuje 2,5%). Te se projekcije temelje i na dobroj turističkoj sezoni, ali i na kretanjima gospodarstava država u okolici. “Što se tiče šire gospodarke slike, mi smo rasli i zbog toga jer se regija oporavila. No, ako se nastave problemi vani, regija bi se mogla povući”, kaže Krstulović.
Kako bi riješili potencijalnu eskalaciju problema, ministri financija sedam najvećih gospodarskih sila svijeta (G7) trebali bi u ponedjeljak na telefonskoj konferenciji raspravljati o utjecajima snižavanja američkog rejtinga kao i mjerama koje će poduzeti. Jedna od stvari o kojoj bi trebali raspravljati je moguća koordinirana akcija velikih središnjih banaka. O kakvoj se akciji točno radi, nije poznato.
Autor/ica
