Izložba: DOKUMENTARNA GRAĐA O POŽARU NA KATEDRALI NOTRE DAME U PARIZU

Povezani članci

• Humanitarni koncert Zostera za pogođene u poplavama u BiH
• Hercegovina se priprema jer stiže Dinamo
• SAD sankcionisale sina i kćerku Milorada Dodika
• Saša Magazinović: Visoki predstavnik u BiH se konsultuje o namjeri da izađe u susret HDZ-u, uvođenje nove diskriminacije na pomolu
• Na današnji dan prije 38 godina u Sarajevu su otvorene Zimske olimpijske igre
• Jedan zastareo slučaj

U Mostaru otvorena izložba o zastupljenosti tragedije Notre Dame u printanim i elektronskim medijima      

Izložba je otvorena u Kongresnoj dvorani Hotela Bristol u prisustvu probrane publike. Na deset panela sa oko devedeset izložaka, fotografija i isječaka iz printanih medija, autor Zlatko Serdarević pružio je uvid u zastupljenost tragedije ne samo u domaćim nego i u medijima susjednih zemalja prije svega Hrvatske i Srbije. Nije teško uočiti da su mediji dosta prostora posvetili ovom događaju i da još uvijek traje izvještavanje o prikupljanju sredstava i o svim fazama rada na pripremi projekata rekonstrukcije nakon požara.

-Ova postavka nastala je iz potrebe da iskažem saosjećanje sa francuskim narodom zbog tragedije koja se desila 15. aprila 2019. godine kada je požar uništio znatan dio katedrale Notre Dame u Parizu, čija je gradnja započela 1163. godine, dakle u XII vijeku,  i danas kotira kao jedan od najljepših primjera francuske gotičke arhiteture – kulturno istorijski spomenik sa prestižne UNESCO liste zaštićene svjetske baštine, kao vrhunski primjer gotičke arhitekture,  i kao takva predstavlja zajedničko blago cijelog svijeta, kazao je na otvaranju autor Zlatko Serdarević.

Želeći da istakne ulogu katedrale u istoriji Pariza i Francuske on je podsjetio na vrlo važne događaje koji su se u njoj zbili kroz istoriju.

-Napoleon Bonoparta je 2. 12. 1804. u katedrali okrunjen za francuskog cara i u njoj se održala beatifikacija Jovanke Orleanke.

Znameniti i u svijetu poznati književnik Victor Hugo posvetio je ovoj katedrali roman pod nazivom Zvonar crkve Notre Dame. Roman je objavljen 1831. godine i doživio je veliki uspjeh.

Za vrijeme Francuske revolucije katedrala Notre Dame je bila devastirana i opljačkana, ali je od 1801. godine ponovo u funkciji.

Još jedna zanimljivost veže se za ime ove katedrale. Groblje ispred katedrale smatra se nultom tačkom cijele Francuske i od te tačke računa se udaljenosti svakog mjesta u zemlji. Sličan primjer imamo u Konstantinopolisu, gdje u blizini Aya Sofije i danas postoji kamen od koga se nekad računala udaljenost na sve strane svijeta.

U samoj katedrali, pored izuzetno velikog broja relikvija, prije požara nalazila se Isusova sveta kruna sa bodljama i sveta tunika koju je nosio francuski kralj Luj iz 13 vijeka, kao i komadi Isusova krsta. Jedan hrabri vatrogasac uspio je ove relikvije spasiti i time postati pravi heroj, akcentirao je u obraćanju Serdarević.

On je ukazao na istovrsnu tragediju dva simbola Mostara i Pariza.

-Mi zbog rušenja našeg Starog mosta dobro znamo šta znači tragedija koja je zadesila Francuze izbijanjem požara na simbolu  Pariza i Francuske. Zato priređujem ovu izložbu koja u biti predstavlja pruženu ruku svim Francuzima, kao znak podrške obnovi i saosjećanju zbog tragedije. Da se Notre Dame doživljava uistinu kao duhovni prostor i kulturno istorijski spomenik nulte kategorije svjedoči podatak da katedralu godišnje posjeti 13 miliona turista. Svakog dana u nju uđe 40 000 posjetilaca. Notre Dame je  znamenita bogomolja u kojoj se svakodnevno obavlja pet a nedeljom sedam misa,  prostor u kome se uz sve svetkovine svake godine održi 2000 crkvenih obreda.

U katedrali su sačuvane jedinstvene orgulje sa pet klavijatura i osam hiljada cijevi, kazao je autor izložbe, podsjećajući na veze Mostara i Pariza.

-Mostar je povezan sa francuskom preko nekoliko veoma bitnih događaja. U Mostaru je dvadestih godina prošlog vijeka djelovao francuski kulturni centar u kome se komunikacija isključivo vodila na francuskom jeziku.

Taj kulturni centar ponovo je uspostavljen 2002. godine na Šetalištu a danas djeluje u Kalajdžića sokaku i njime rukovodi Jasmina Zvonić, dizajnerica sa diplomom francuskog univerziteta. Bakir Krpo, Indira Maksumić i Marija Vlašić su laureati francuskog Ordena reda akademske palme.

Proslavljeni internacionalac Ivica Ćurković, počasni građanin Saint Etienna, pored niza francuskih priznanja dobio je:

Zlatnu medalju grada Saint Etienna, Značku reda viteza s Ordenom za nacionalne zasluge Francuske i Značku reda viteza s Ordenom Legije časti, koje su mu lično dodijelili i uručili predsjednici Francuske Francois Mitterand i predsjednik Jacques Chirac.

Akademik Predrag Matvejević, predavao je na elitnoj pariškoj Sorboni, ostavljajući dubok trag na polju francuske kulture. Francuska se odmah uključila u rekonstrukciju Starog mosta, kazao je na otvaranju izložbe Serdarević.

Sve su to elementi koji govore o veoma prisnim odnosima dvije zemlje i dva grada Mostara i Pariza i svaka pojedinačna tragedija je u stvari zajednička.