ENG
Hidroelektrane na Trebišnjici: Monitoring za izvlačenje novca?
Autor/ica 👤Istraživački tim “Moje Hercegovine”
Povezani članci
Foto: mojahercegovina.com
U periodu od septembra 2013. do septembra 2016. godine, Hidroelektrane na Trebišnjici (HET) realizovale su šest ugovora za usluge Monitoringa hidroloških podataka na slivu rijeke Trebišnjice. Svaki od tih ugovora bio je u vrijednosti od približno 200.000 maraka i svaki je dodijeljen firmi “Gradnja” d.o.o. Gacko.
Oko angažmana “Gradnje” ne bi trebalo biti spora da su u pitanju usluge manjih građevinskih radova po kojima je, kako saznajemo, ova gatačka firma poznata. Međutim, razlog za sumnju u regularnost ovoga posla jeste naziv i cijena usluge za koju je angažovana, pa smo imali namjeru da to razjasnimo u razgovoru sa direktorom HET-a Gordanom Mišeljićem, ali on nije želio da odgovori na naše pozive.
Takođe, u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama (Službeni glasnik Republike Srpske br. 20/01), Mišeljiću smo elektronskim putem podnijeli Zahtjev za dostavu tenderske dokumentacije jednog od šest pomenutih tendera. Međutim, u skladu sa dobrom praksom (ne)saradnje sa našim medijem, odgovor nismo dobili.
Kada javni službenik u ulozi direktora jednog od najvećih privrednih subjekata u Republici Srpskoj odbija da odgovara javnosti, novinarima ne preostaje ništa drugo nego da potraže odgovore struke kako bi razjasnili svoje nedoumice.
Kao referentne ustanove za pojašnjenje usluga Monitoringa hidroloških podataka na slivu rijeke Trebišnjice prepoznali smo Republički hidrometeorološki zavod RS (RHMZ RS) i Agenciju za vodno područje Jadransko more Federacije BiH (AVP Jadransko more).
Za rukovodioce HET-a i RiTE-a Gacko ne postoji Zakon o slobodi pristupa informacijama
Ne tako davno, svjedočili smo izjavi direktora HET-a Gordana Mišeljića da zakon postoji da bi se kršio i evidentno je da on od toga ne odstupa, a u kršenju Zakona o slobodi pristupa informacijama ne zaostaju ni njegove kolege iz RiTE-a Gacko. Postojeći mehanizmi za sankcionisanje ovakvih prekršaja su nedovoljni, jer su novinarima i građanima potrebne blagovremene informacije, pa smatramo da je nužno pokrenuti priču o njihovim radikalnim izmjenama.
Iz stručnih i sadržajnih odgovora koje smo dobili od pomenutih ustanova na pitanje šta je to Monitoring hidroloških podataka na slivu rijeke Trebišnjice, može se zaključiti da je riječ o kompleksnim poslovima mjerenja meteoroloških, odnosno hidroloških parametara.
Tako AVP Jadransko more ovu vrstu posla definiše kao “osmatranje i analizu vodostaja i proticaja, kao i temperature vode na pojedinim lokacijama u vodotocima’’, a dostavljen nam je i Hidrološki godišnjak za 2012. godinu koji se odnosi na vodotokove u FBiH, a koji su pripremili Federalni hidrometeorološki zavod, AVP Sava i AVP Jadransko more. Iz navedenog godišnjaka i laici mogu zaključiti da je za Monitoring hidroloških podataka na slivu bilo koje rijeke potreban veoma stručan i iskusan kadar iz oblasti meteorologije i hidrologije.
RHMZ RS u svom odgovoru za pomenuti posao navodi da je to “sveobuhvatan vid mjerenja i praćenja relevantnih parametara u svrhu upoznavanja režima padavina i vodnih tokova sliva kako bi se što relevantnije upravljalo sistemom”.
“Baza podataka koja se time prikuplja postaje velika vrijednost institucije koja upravlja tim sistemom, a njena iskoristivost je mnogostruka. U krajnjem slučaju u situacijama poplava može odigrati važnu ulogu ublažavanja posljedica”, naveli su za naš magazin iz RHMZ RS.
Monitoring vrše referentne firme sa stručnim osobljem
“Generalno, pojedine poslove mogu raditi firme koje su registrovane za određenu vrstu djelatnosti i koje imaju određene reference u toj oblasti, kao i stručno osoblje koje ima odgovarajuću stručnu spremu i iskustvo vezano za konkretne poslove”, stoji u odgovoru AVP Jadransko more na naše pitanje ko može raditi monitoring hidroloških podataka na slivovima rijeka?
Namjenski tenderi i firme za izvlačenje novca
Igor Vukajlović, iz banjalučkog Udruženja “Tender”, na pitanje da li je prisutna pojava raspisivanja tendera koji na kraju ne budu realizovani, kaže da postoje takvi slučajevi.
“Tu se, u stvari, radi o svrsishodnosti nabavki, a mi još nismo došli do nivoa da to pratimo u nekom većem obimu. Dešava se, nerijetko, da se tenderi raspisuju ciljano da neko dobije posao, ali je teško je napraviti neku konkretnu procjenu.”
Na pitanje da li ima slučajeva da posao koji je opisan u tenderu nema vrijednost cijene koja je definisana, Vukajlović kaže: “Dešava se da se tenderi precjenjuju, postoje firme za isisavanje para. To je nevladinom sektoru teško pratiti, jer su potrebni veći ljudski i novčani resursi. Imamo problem oko dobijanja dokumentacije čak i u nekim jednostavnijim slučajevima.”
Sumnje u referentnost firme “Gradnja” d.o.o. Gacko još više produbljuju razlozi za odbijanje njene ponude od strane Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS na tenderu za rekonstrukciju i adaptaciju dijela Doma zdravlja Gacko, iz 2015. godine, gdje se, između ostalog, navodi da ova firma nije kvalifikovana da izvodi tražene vrste radova.
Budući da, kao što smo vidjeli iz dobijenih odgovora od AVP Jadransko more i RHMZ RS, poslovi monitoringa zahtijevaju veoma specifične kvalifikacije, postavlja se pitanje da li mala građevinska firma koja, prema dostupnim podacima na portalu Akta.ba, od 2013. do 2016. godine zapošljava od osam do deset radnika, ima reference i stručno osoblje za realizaciju posla Monitoringa hidroloških podataka na slivu rijeke Trebišnjice?! Najpozvaniji da na njega da odgovor jeste, prethodno pominjani, direktor HET-a Gordan Mišeljić, ali on, kao što smo istakli, izbjegava naš medij.
Pokušali smo da uspostavimo kontakt i sa vlasnikom firme “Gradnja” d.o.o. Gacko Miljanom Doderovićem, međutim, ni on nije odgovarao na telefonske pozive. Inače, prema našim saznanjima, Doderović je veoma blizak sa jednim dijelom gatačkog SNSD-a.
Procjene Svjetske meteorološke organizacije su da jedan euro (1€) uložen u hidrometeorološku djelatnost vraća društvu sedam eura (7€), pa stoga svako ulaganje HET-a u Monitoring hidroloških podataka na slivu rijeke Trebišnjice treba pozdraviti. Međutim, zbog sumnjivih radnji oko izbora izvođača ovih radova, pitanje je da li je, u ukupnom zbiru, oko million KM (1.000.000 KM) zaista realizovano u periodu od 2013. do 2016. godine ili je novac završio u privatnim, odnosno stranačkim džepovima?!
*Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)
Autor/ica 👤Istraživački tim “Moje Hercegovine”
