Ekološka katastrofa na Jablaničkom jezeru: Nestalo riblje bogatstvo, ekosistem trajno narušen

Povezani članci

• Trećeg dana MAT festa “Biti ili ne biti….”
• Ulice nazvane po ustaškim kadrovima u Mostaru odlaze u prošlost, izglasani novi nazivi
• U Mostaru održan stručni seminar “Software or hardware!? What about both?”
• Kafana Hollywood
• Srbija, žena i majka
• Sramotno: Velež na svom stadionu pod Bijelim Brijegom može primiti samo dvjesto svojih navijača

Alarmantno nizak nivo Jablaničkog jezera i evidentna ekološka katastrofa u proteklih mjesec dana uzrokovana nenajavljenim ispuštanjem vode na obližnjoj brani uzbunila je građane, ali i struku, ekološka i ribarska udruženja.

O dugoročnim posljedicama na ekosistem jezera niko sa sigurnošću ne može govoriti, spominju se samo decenije potrebne za oporavak. Uzrok u vidu poslovanja Elektroprivrede BiH navode svi, a špekulira se i o rekordno visokim cijenama na tržištu električne energije.

“Ovo je potpuna katastrofa, uništeno je više od dva miliona ribljih jedinki i to nisu paušalne ocjene, već podaci sa terena, direktno povezani sa aktuelnim studijama koje su rađene o flori i fauni u jezeru, a izradile su ih dvije naučne institucije – Prirodnomatematički fakultet i Poljoprivredni fakultet iz Sarajeva, tzv. ribolovna osnova”, ističe Mirsad Trešnjo, sekretar Organizacije sportskih robolovaca Konjic, koja je zakonski upravitelj ribolovnim područjem Konjica koje čine rijeka Neretva sa pritokama te Boračko i Jablaničko jezero.

Ribari su svjesni težine situacije i traže reakcije nadležnih.

“Jezero više ne postoji, uništeno je ogromno prirodno bogatstvo i mišljenja smo da ovdje ima materijala i za Tužilaštvo. Svjetska organizacija za zaštitu okoliša WWF uvrstila je lokalitet Jablaničkog jezera u 200 najvažnijih eko prostora u svijetu. Sad je sve to potpuno uništeno. Razočaravajuće je da nema nikakve reakcije načelnika Općine Konjic, kao ni njegove administracije na ovu ekološku katastrofu i uništavanje prirodnog bogatstva Konjica, ali i države Bosne i Hercegovine”, navode iz OSR Konjic.

Dr. Sanel Riđanović, profesor zoologije i ekologije na Univerzitetu Džemal Bijedić, za Klix.ba govori kako je Jablaničko jezero bilo najveća poljoprivredna oaza u vrijeme bivše Jugoslavije.

“Osman Pirija je prije pedeset godina govorio da tu nikad nije trebalo biti napravljeno jezero, ali ono što je urađeno je gotova stvar. Međutim, sa trenutnim stanjem treba se mnogo odgovornije odnositi. Ovo je direktna posljedice nehaja Elektroprivrede. Nekontrolisano puštanje vode je dovelo do ovoga, a posljedice su dugoročne. Katastrofalan je utjecaj na akvatične vodene ekosisteme, kao i ihtiopopulaciju, tj. ribe, uključujući i neke endemske vrste koje kad jednom nestanu, nikad se više neće vratiti. Možda će trebati dvadeset, pedeset ili sto godina za povratak na neko ranije stanje, ali to niko sa sigurnošću ne može govoriti. U principu, jednom kad narušiš vodeni ekosistem, nikad se on zaista ne može vratiti na ranije stanje”, upozorava profesor Riđanović.

Jasno je šta struka predlaže u ovom momentu, pa dr. Riđanović naglašava: “Treba zabraniti ne samo krivolov, već i lov, dok ne dođe do potpune revitalizacije ribljih fondova. Elektroprivreda BiH kao odgovorna za ovo stanje sad treba utrošiti još više novca u poribljavanje. Treba poribiti, ali tu ima cijeli niz problema vezanih za poremećene lance ishrane. Makroinvertebrati žive u vodi, ako su oni narušeni, trebat će sada godine da se oni vrate, jer neke ribe kao solminidi, odnosno pastrmke se hrane njima. Elektroprivreda bi iz ovakvih situacija trebala naučiti da joj nedostaje i kadra iz oblasti ekologije, nekoga koji bi mogao biti stalna protuteža zahtjevima za proizvodnju električne energije, savjet s druge strane, ekološke. Evidentno je da im treba mnogo više balansa u odlučivanju”.

Naredni korak bi trebao biti i evidentiranje zatečenog stanja.

“Čim se nivo jezera vrati ne optimalni, prije svega bi trebalo napraviti novu ribarsku osnovu, da se utvrdi stvarno zatečeno stanje poslije ove katastrofe. Tek tad bi se realno moglo planirati kako i šta poribljavati”, zaključuje Riđanović.

Magistar ihtiologije Pavle Spasojević za Klix.ba kaže da je bentos, odnosno živi svijet dna jezera na isušenom dijelu potpuno uništen, a on čini osnovu za ishranu ribe.

“Kad voda ponovo prekrije taj dio, bit će potreban niz godina da se on oporavi. Riba neće imati čime da se hrani, te se u tom dijelu ni neće zadržavati. Tako je biti znatno smanjena produkcija jezera i sigurno je da u narednim godinama možemo očekivati mnogo manje ribe”, zaključuje on.

Jasno je naznačio direktne posljedice na floru i faunu.

“Uništena je makrovegetacija jezera koja se direktno odražava na mrijest šarana i smuđa, koji pravi gnijezda u plitkim dijelovima jezera. Došlo je do podizanja sedimenta i mulja sa dna jezera, što će preživjelim ribama izaziva probleme taloženjem na škrge i gušenjem, te može izazivati opšti pomor. Krivolovci izlovljavaju velike količine ribe jer se ona sada skuplja na jako maloj površini”, navodi Spasojević.

Amir Variščić iz udruženja Zeleni Neretva iz Konjica govori nam o nelogičnostima u odnosu na proizvođače električne energije: “Elektroprivreda je država u državi. Sve ono što mora ispoštovati neki strani investitor koji gradi malu hidroelektranu na nekom potoku, a ima ih ovdje na našoj općini, to ne vrijedi za veliku Elektroprivredu BiH. Svi procesi pribavljanja okolinskih dozvala su tajni, možda uopšte i ne postoje. Ono što se insistira kod malih, za velike, kao što je EP BiH, ne postoji”.

On smatra da Elektroprivreda BiH ima samo jedan cilj, a to je isključivo proizvodnja električne energije.

“Pravila i zakonski akti o manipuliranju nivoom akumulacije su jasno propisani, ali se nikad ne poštuju. Elektroprivreda gleda isključivo tržište električne energije i postavlja se prema njemu na taj način, ne mareći za jezero i život u njemu”, ogorčen je Varišić.

Napominje da se većina akumulacija u svijetu ne gradi samo zbog proizvodnje električne energije, iako je to u ovom slučaju primarna namjena. Problem je kad ona postane i jedina, kako sad nekom reći da općina ima turističku perspektivu uz ovakvu ekološku katastrofu.

“Posljedice je teško procijeniti, posebno kad se zna da je već mjesecima akumulacija na jako niskim kotama. Zadnjih dana se samo pogoršalo stanje, a riba koja je preživjela se povukla u usko korito rijeke Neretve, što je možda samo desetina normalnog nivoa jezera. Sada krivolovci doslovno sa dvije-tri mreže mogu izloviti kamione ribe”, zabrinut je Variščić.

Cijena električne energije u posljednjem periodu bila ja izuzetno visoka, a spekulira se da je Elektroprivreda BiH očekivala brže topljenje snjegova, koje je zbog niskih temperatura na planinama izostalo.

“Tržište diktira ponašanje proizvođača električne energije, a velika potražnja diktirala je i veće cijene. Cijena električne energije na tržištima u januaru je znala dostizati i 150 eura po megavatsatu, a posljednjih dana je bila oko 130 eura, što je duplo više od uobičajenih cijena”, govori naš izvor iz elektroenergetskog sektora.

Nivo Jablaničkog jezera se strateški određuje, dok su akumulacije u Grabovici i Salakovcu puno više uslovljene odlukama vezanim za stanje na Jablaničkom i evenutalno Ramskom jezeru.

“Odgovornost je na dispečeru Elektroprivrede u Sarajevu, koji na osnovu potreba u našem sistemu, ali i tržištu električne energije, manipulira koliko nivo proizvodnje treba određena jedinica proizvesti”, zaključuje naš izvor, navodeći da je i prije tri godine bila slična situacija.

klix.ba