Bivšim logorašima onemogućen pristup mjestu stradanja kod Mostara

Izdvajamo

• Udruženja logoraša Mostar je i ranije izrazio protivljenje izgradnji muzeja u zgradi za koju tvrde da je bila centralna zgrada logora kroz koji je prošlo oko 10 hiljada ljudi, pretežno civila, uglavnom bošnjačke nacionalnosti. "Došli smo ovdje pred kompleks Heliodrom da bi odali počast svim stradalim logorašima i da bi pokazali zaista pravo lice onih koji danas grade muzej na ovom prostoru i pravo lice onih koji gospodare ovim prostorom", rekao je predsjednik Udruženja logoraša Mostar, Emir Hajdarović. Dodao je da je zabrana polaganja cvijeća pred objektom stradanja logoraša politika koja je samo "slijed svega onoga što se dešavalo 1993. i 1994. godine".

Povezani članci

• Izložba: D(R)UGO SJEĆANJE
• MASOVNE UBICE NA VLASTI ILI DEMOKRATIJA S NELJUDSKIM LIKOM
• Razvaljena država – ili, gdje države kao mačke nema, politički štakori kolo vode
• Marinko Čulić: Ekshumacija jednoumlja
• SREBRENICA: 25 YEARS ON – REMEMBRANCE. JUSTICE. RECONCILIATION
• Tomislav Klauški:Taoci smo vlastitih zločinaca

Zatočenice logora Heliodrom 1993. – Foto Ron Haviv

Delegaciji Udruženja logoraša Mostara i Asocijacije intelektualaca Krug 99 iz Sarajeva onemogućen je u ponedjeljak, 7. augusta, pristup zgradi bivšeg logora Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Heliodrom, u mjestu Rodoč, južno od Mostara.

U delegaciji je bio i profesor studija filozofije, holokausta i genocida s Državnog univerziteta Južnog Connecticuta iz SAD-a David Pettigrew.

Delegacija je, kako je ranije saopćeno iz Udruženja logoraša Mostara, tu namjeravala polaganjem cvijeća na mjestu stradanja desetina hiljada logoraša tokom rata od 1992. do 1995. godine izraziti “protest protiv necivilizacijske izgradnje Muzeja HVO-a na prostoru mjesta stradanja logoraša Grada Mostara i Bosne i Hercegovine”.

“Ovo za nas nije bio nikakav politički stav, već jedan ljudski stav – poslati signal da na ovakvom mjestu nije uredu razmišljati o osnivanju nekakvog muzeja za HVO u ovakvim okolnostima, na ovakvom mjestu, gdje su počinjeni ovako gnusni zločini”, izjavio je medijima član Predsjedništva nezavisne Asocijacije intelektualaca 99, Bojan Šošić.

Biviši logoraši i predstavnici nevladinih organizacija ispred objekta Heliodroma, Mostar, 7. august 2023. Foto: Mirsad Behram/RFE/RL

Delegaciju je na kapiji kompleksa predratne kasarne JNA u Rodoču, sada dijela kampusa Sveučilišta u Mostaru, čuvar obavijestio da nemaju dozvolu za ulazak do zgrade u kojoj je planirana izgradnja muzeja HVO-a.

Iz Udruženja logoraša Mostara su kazali da su još prije sedam dana o namjeri polaganja cvijeća obavijestili rektora Sveučilišta u Mostaru Zorana Tomića.

Udruženja logoraša Mostar je i ranije izrazio protivljenje izgradnji muzeja u zgradi za koju tvrde da je bila centralna zgrada logora kroz koji je prošlo oko 10 hiljada ljudi, pretežno civila, uglavnom bošnjačke nacionalnosti.

“Došli smo ovdje pred kompleks Heliodrom da bi odali počast svim stradalim logorašima i da bi pokazali zaista pravo lice onih koji danas grade muzej na ovom prostoru i pravo lice onih koji gospodare ovim prostorom”, rekao je predsjednik Udruženja logoraša Mostar, Emir Hajdarović.

Dodao je da je zabrana polaganja cvijeća pred objektom stradanja logoraša politika koja je samo “slijed svega onoga što se dešavalo 1993. i 1994. godine”.

David Pettigrew je uz ostalo kazao kako se svojim prisustvom na Heliodromu prisjeća žrtava ratnih zločina počinjenih na tom mjestu, ratnih zločina “koji su bili dio Udruženog zločinačkog poduhvata kojim se pokušalo stvoriti Herceg-Bosnu u težnji za Velikom Hrvatskom”.

“Također osuđujem plan da se stvori muzej koji će komemorirati na bilo koji način članove HVO-a, koji su počinili zločine upravo na ovom mjestu”, rekao je, uz ostalo, Pettigrew.

Muzej HVO-a bi trebao biti otvoren u kasarni “Stanislav Baja Kraljević” u mostarskom naselju Rodoč, uz sufinansiranje Ministarstva odbrane BiH.

Radi se o prostoru u kojem se, prema tvrdnjama bivših logoraša, nalazio centralni zatvor logora Heliodrom, u koji su pripadnici HVO-a zatvarali Bošnjake tokom ratnih devedesetih.

Logor HVO-a Heliodrom u Mostaru bio je jedan od najzloglasnijih tokom proteklog rata u BiH, a bio je otvoren od septembra 1992. do aprila 1994. godine.

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju je u novembru 2017. godine, zbog zločina 90-ih godina prošlog stoljeća, pravosnažno osudio lidere tzv. Herceg-Bosne na ukupno 111 godina zatvora. U presudi se spominje i osnivanje logora za bošnjačke civile.

Haški sud je za zločine počinjene na Heliodromu osudio i pripadnike Kažnjeničke bojne HVO-a, Mladena Naletilića na 20 godina zatvora i Vinka Martinovića na 18 godina zatvora.

Nekadašnje čuvare u logoru, Miroslava Marijanovića i Antu Buhovca, Kantonalni sud u Mostaru je 2007. osudio na sedam godina zatvora. Apelaciono vijeće Vrhovnog suda Federacije BiH donijelo je pravosnažnu presudu kojom je Marijanović osuđen na dvije i po, a Buhovac na dvije godine zatvora.

Sud BiH osudio je prvostepeno 24. februara ove godine trojicu bivših pripadnika HVO-a. Tom presudom je Nedžadu Tinjaku izrečena kazna od 13 godina zatvora, Jure Kordić osuđen je na tri godine, a Dražan Lovrić na jednu godinu zatvora.

Tužilaštvo BiH ih je teretilo za progon i zlostavljanja bošnjačkog stanovništva Mostara, te zatvaranje u logore među kojima je i Heliodrom.

Mostar je tokom devedesetih godina prošlog vijeka bio poprište žestokih sukoba između Armije Republike BiH i HVO-a.

Heliodrom je jedan od desetak logora koje je, prema evidenciji Udruženja logoraša Mostar, tada formirala samoproglašena Hrvatska Republika Herceg-Bosna.

Bila je to paradržavna tvorevina od 1991. do 1994. godine koju su osnovali Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH i HVO, a koja je ukinuta potpisivanjem Washingtonskog sporazuma u februaru 1994. godine.

Prema podacima mostarskih logoraša, kroz Heliodrom je prošlo oko deset hiljada stanovnika Mostara, uključujući i građane bošnjačke i srpske nacionalnosti iz drugih dijelova BiH.

RSE