Prije stotinu godina Ford je zauvijek promijenio način proizvodnje u svijetu

Povezani članci

• Pate li i žene zbog preuranjenog orgazma?
• U Kini i majmuni prekobrojni
• Grlić pobjednik Raindance
• Apple predstavlja iPhone 6
• Fizika hevi metalaca
• VREMENA SE MENJAJU: Danas je cool biti pametan, zgodan i uspešan

Henry Ford pokrenuo je modernu proizvodnu liniju u predgrađu Detroita prije tačno stotinu godina te s njom i radikalnu transformaciju proizvodnje i društva uopće.

Znatnim smanjivanjem troškova proizvodnje pomoću standardiziranih dijelova i efikasnijeg sklapanja, Ford je mogao donijeti luksuzne, pouzdane i povoljne automobile širokim narodnim masama. Druge industrije su vrlo brzo prihvatile Fordovu inovaciju te se danas sve proizvodi na proizvodnim trakama. Standardizacija je, s druge strane, dovela do nižih troškova, boljeg kvaliteta i pouzdanijih proizvoda.

Također, proizvodna traka dovela je do skraćivanja vremena proizvodnje modela 7 sa 12,5 sati na samo 93 minute.

Veća produktivnost značila je i veći profit. Radnici su imali više novca za proizvodnju drugih proizvoda, što su ekonomisti prozvali “virtuoznim krugom rasta”.

Proizvodna traka je promijenila i način života i rada ljudi, ubrzavši selidbu iz ruralnih oblasti u gradove i povećavši broj ljudi na ponavljajućim, niskokvalifikovanim radnim mjestima.

“Henry Ford je govorio da kada bi mogao uštedjeti svakom svom radniku 50 koraka dnevno, do kraja godine bi uštedio milje”, navodi Bob Kreipke, Fordov korporativni historičar.

Ford je troškove znatno smanjio standardizacijom, a model T bio je čuven zbog svoje “dostupnosti u boji koju kupac želi, ali samo ako je ta boja crna”.

“Kada je tek počeo, proizvodio je stotinjak automobila dnevno, a ovako je proizvodnja skočila na hiljadu, što je gotovo identično današnjim fabrikama”, kaže Kreipke.

U 1914. godini, Fordovih 13 hiljada radnika proizvelo je blizu 300 hiljada automobila, više nego je njegovih 300 konkurenata uspjelo sa 66.350 radnika.

Specijalizacija proizvodne trake značila je da Fordu više nisu trebali stručnjaci, već je mogao unajmiti niskokvalifikovane radnike koji bi radili nekoliko jednostavnih pokreta. Visoke dnevnice i pet radnih dana sedmično doveli su do toga da su Fordovi radnici mogli kupiti njegove automobile i imati slobodno vrijeme da ih koriste.

Pored skuplje radne snage, Fordova efikasnost dovela je do snižavanja cijene modela T sa 850 na 260 dolara.

Danas samo 500 radnika radi na proizvodnoj traci u Fordovoj fabrici u Michiganu, a u svakoj od dvije 10-satne smjene proizvedu po 605 modela Focusa i X-Maxa. Na njenom vrhuncu, u Kristalnoj palači je radilo nekih 48 hiljada radnika.

klix