Nova Mozaikova biblioteka „Priča na dar“

Povezani članci

• Jesu li svi muškarci ljubitelji porno stranica?
• VIDEO: Australski rudari otpušteni zbog Harlem Shakea
• ‘Da nam nije Anđe, i Zetra bi nam se srušila’.
• Kako se žensko telo razlikuje od muškog?
• Otkrijte tajne Elafitskih otoka
• Postavljeni prvi svjetski aparati za recikliranje opušaka

Mozaik knjiga predstavio je novu biblioteku pod nazivom „Priča na dar“ na konferenciji za novinare održanoj u Zagrebu. S razlozima za pokretanje biblioteke i naslovima objavljenima u prvom kolu upoznali su nas urednik Zoran Maljković i autori Sanja Pilić, Julijana Matanović i Miro Gavran.

Mozaikova nova  biblioteka „Priča na dar“ ujedinjuje estetski doživljaj malenog formata i uveza u meke platnene korice s provjerenim i kvalitetnim pisanjem domaćih autora. U prvo kolo biblioteke uvršteni su publici i kritici dobro poznati autori Pavao Pavličić, Julijana Matanović, Sanja Pilić i Miro Gavran. Mali nije samo format već i obujam žanrovski odabranih tekstova. Tu su kraći romani i autorski izbori priča. Biblioteku otvaraju nov roman Mire Gavrana „Kafkin prijatelj“ i 9. izdanje romana „Judita“, slijedi Pavličićev „Dobri duh Zagreba“ po kojem je svojedobno nastao scenarij jednog od najboljih hrvatskih filmova „Ritam zločina“ Zorana Tadića te zbirke priča „Mala torba, velika sloboda“ Sanje Pilić i „Cic i svila“ Julijane Matanović. Vizualni identitet biblioteke osmislio je slikar i ilustrator Tomislav Torjanac.

„Knjige se najviše kupuju za poklon, najprodavanije su darovne knjige tako da su se stalno vrtjele iste knjige. Nismo htjeli raditi pet novih knjiga, nego smo htjeli već poznate knjige i poznate autore. Ove knjige se mogu kupiti nekome za uspomenu, naprimjer „Dobri duh Zagreba“ nekome tko je bio u Zagrebu, knjigu po kojoj je snimljen film i neizostavna je školska lektira. „Juditu“ objavljujemo gotovo svake godine i uvijek je rasprodana. Sanja Pilić je svojevrsna žrtva vlastitog opusa, poznata kao pjesnikinja i spisateljica knjiga za djecu. Djeca koja su sad odrasla žele čitati njezine knjige za odrasle. Julijana je jedna od naših najprodavanijih autorica. Ilustrator Tomislav Torjanac je pročitao sve ove knjige prije dizajniranja naslovnica. Knjige su u pravom pamučnom platnu, napravljene da lijepo izgledaju u ruci i zbog toga su nešto skuplje. Nadam se da će čitatelji prepoznati dodatnu vrijednost ovih izdanja“, rekao je urednik Zoran Maljković.
„Drugo kolo još nije u planu, vidjet ćemo kako će ovo biti prihvaćeno. Meni bi bila velika želja izdati Cesarićeve pjesme. Mislim da bi to bio dobar dar jer ga ljudi vole, a nema ga na tržištu. Volio bih izdati i Tribusona u drugom kolu“, dodao je Maljković.

Iako Miro Gavran u „Juditi“ pripovijeda priču poznatu iz Biblije o udovici koja spašava svoj narod iz zatočeništva, ovaj je put to dirljiva ljubavna priča koja se odvija u vremenu punom surovosti i bespoštedne borbe za vlast. Judita u Gavranovu romanu postaje punokrvni književni lik, žena puna emocija i potrebe za ljubavlju što ovu priču izdiže na razinu vrsnog ljubavnog romana.
„Kafkin prijatelj“ je roman o životu Maxa Broda i Franza Kafke, ženama koje su obilježile njihove živote te ispreplitanju i nerazdvojivosti emotivnog i literarnog života. Većina radnje događa se u prva tri desetljeća prošlog stoljeća, u Pragu s izletima do Beča, Berlina i Tel Aviva.

Zbirka „Mala torba, velika sloboda“ sastoji se od 31 priče od kojih su neke ovdje objavljene prvi put. Sanja Pilić odabrala je priče o ženama i za žene koje na duhovit način pripovijedaju o problemima s kojima se u svakodnevnom životu susreću žene, studentice, majke, učenice, djevojčice. „Žene koje čitaju moje knjige kažu da se mogu lako naći u njima“, rekla je Sanja Pilić. Knjiga može biti zanimljiva i muškarcima kojima je najbolje da sve ženske tajne saznaju čitajući je.

U zbirku priča „Cic i svila“ uvršteno je 19 priča u autorskom izboru Julijane Matanović: sedam priča iz knjige „Zašto sam vam lagala“, dvije iz „Kao da smo otac i kći“ (uključujući i naslovnu „Cic i svila“), pet iz „Laura nije samo anegdota“ (posebno zanimljiva „Neću ne-ću“ – protupravopisna), dvije priče iz „Knjige od žena, muškaraca, gradova i rastanaka“ i jedna iz knjige „O čemu ti to pričaš“ („Grijeh je umrijeti u proljeće“). U zbirku su uvrštene i dvije dosad neobjavljene priče „Gore i gore“ i „Pokora“.
Knjiga pripovijedaka „Dobri duh Zagreba“ prvi je Pavličićev naslov iz serije knjiga po kojima je postao poznat kao pisac krimića. Uvrštena je u školsku lektiru.

„Svako ilustriranje naslovnice knjige za mene je nov kreativni izazov, jer naslovnicu doživljavam kao iznimno važan vizualni „komprimat“ sadržaja knjige. Slikovno objedinjavanje biblioteke različitih autora različitih senzibiliteta i s jednako različitim temama, stilovima, likovima i glasovima, podiže ljestvicu izazova u području vizualne problematike, pri čemu moj posao „rješavatelja“ postaje složeniji.
Mozaikova biblioteka „Priča na dar“ pravi je primjer takvog izazova, s dodatnom klauzulom: sve knjige vrlo su nesvakidašnjeg, malenog formata i uvezane u meke platnene korice.
Poveznica između različitih motiva njihovo je protezanje s naslovnice na stražnju stranu korica, koje zatvaraju knjigu poput zastora koji pada na kraju predstave: oblaci, Kafkin portret, drška sjekire, Juditina ruka, ljubičice. Svi su motivi sami po sebi neveliki ili su detalji neke znatno veće slike – ideja koja ide u prilog formatu biblioteke.
Koja mi je od pet naslovnica najdraža? Kao što je slučaj sa slikovnicama i ostalim knjigama koje sam ilustrirao, kao krajnji rezultat svoga rada ne vidim seriju vlastitih radova nego knjigu kao cjelinu koju ravnopravno sačinjavaju tekst i slike. Slično vrijedi i za biblioteku „Priča na dar“ – s moje strane, riječ je o vizualno zaokruženoj cjelini literarnih unikata hrvatske književnosti”, rekao je Tomislav Torjanac o ilustriranju naslovnica biblioteke.

Cijena svake knjige u luksuznom platnenom uvezu je 89 kuna.