Kako nastaje dim u Vatikanu?

Povezani članci

• Što sve žene nauče o seksu do 30.
• Voice of Germany: Član žirija ljubio noge Tiani Kruškić iz Doboja
• Srbijanci najviše koriste Facebook, Bosanci i Hercegovci najmanje
• Časna sestra Teresa Forcades: Crkva se ne smije uplitati u državne strukture!
• 2 Guinnessova rekorda za mir u svijetu
• Brine vas što vaš mališan još nije progovorio?

Bijeli dim koji se večeras pojavio iz dimnjaka s vrha Sikstinske kapele u Vatikanu označio je da je 76-godišnji Argentinac Jorge Mario-Bergoglio izabran za papu, a bit će poznat kao Papa Franjo I.

Dva su načina na koja se može stvoriti dim; izgaranje, kojim nastaje dim kada materijal djelomično izgori te isparavanje koje nastaje kada se čvrsti materijali zagrijavaju kako bi se pretvorili u tekuće stanje, a zatim u plin. “Dim koji nastaje kada se zapali drvo ili slama rezultat je izgaranja – materijal bogat ugljikom u drvu gori, ali ne izgori potpuno. Tako se oslobađa ugljikov dioksid i pepeo koji je sive ili crne boje. U slučaju isparavanja čvrsta tvar se brzo rastali i isparava zbog zagrijavanja, no ne do te točke da sama tvar izgori. Zatim se ponovno kondenzira u zraku u obliku magle koju mi vidimo kao dim.”

Što se može koristiti kako bi nastao bijeli dim?

Postoje različiti materijali koji su bijele ili svjetlo sive boje, ovisno o njihovim karakteristikama. Mocella ističe uobičajene načine stvaranja bijelog dima – cink i elementarni fosfor koji privlače vlagu kada se zapale, a to stvara gusti bijeli dim.

Kako se u Vatikanu stvara bijeli dim?

“Definitivno je riječ o isparavanju, ali o kakvom točno, ne znamo”, rekao je Mocella. On smatra da kardinali koriste jednostavniji proces izgaranja, a jedan od takvih je zagrijavanje metalne prašine cinka s elementarnim sumporom iz čega nastaje plin cinkovog sulfida koji je gust i bijele boje.

Što je s crnim dimom?

Crni dim najbolje nastaje djelomičnim izgaranjem organskih materijala poput drva. “Ako ograničimo količinu kisika za vrijeme brzog izgaranja, dobit ćemo puno crnog dima.”

Jesu li u Vatikanu nekad koristili slamu kako bi dobili crni dim?

Ako se posebna vrsta slame zapali u uvjetima s malo kisika, može nastati crni dim, no vjerojatno ne onako gust kakav treba biti. Kako bi dim bio dovoljno gust i crn, potrebno je dosta toga brzo obaviti, što zahtijeva kemijski posredovano izgaranje u kontroliranim uvjetima, a ne samo zapaljenu slamu.

Može li dim biti neke druge boje, primjerice, crvene, zelene ili plave?

“Možemo stvoriti dim neke druge boje. Određene krute boje mogu se brzo rastaliti u tekućinu koja onda isparava u plin koji se, pak, ponovno kondenzira u zraku u obliku malenih kapljica što mi vidimo kao dim u boji. Potrebno je pažljivo pripremiti pirotehničke materijale za zagrijavanje kako bi boja isparila. Boje su često napravljene od organskih materijala koji se mogu pretvoriti u crno-sivi pepeo ako je gorenje previše intenzivno.”

Mogu li se obojeni dimovi pojaviti u prirodi?

“Vrlo rijetko, budući da su potrebni odgovarajući uvjeti i materijali kako bi nastali. Ne mogu se sjetiti niti jednog prirodnog obojenog plina – barem ne na našem planetu.”

Mogu li kardinali napraviti vatromet umjesto dima?

Da, moguće je napraviti vatromet, ali samo ako je dimnjak ravan i ako nema nikakvih blokada u njemu. Morali bi također skinuti poklopac s vrha dimnjaka kako ne bi došli u bliski susret s vatrometom u Sikstinskoj kapeli, što vjerojatno nije nešto čemu se Michelangelo nadao.