Zašto treba shvaćati ozbiljno dječje igre?
Izdvajamo
- Iako su naizgled jednostavne, istraživanja pokazuju kako igre pretvaranja zahtjevaju određene sposobnosti kreativnoga mišljenja, komunikativnost i društvenosti. Pri tim igrama djeca uče pregovarati, prihvaćati stavove drugoga, usklađivati svoje ideje s drukčijim idejama, razvijaju uloge unutar igre i djeluju u skladu s njima, postavljaju određene zadatke i ciljeve koje ostvaruju, zapravo, nesputano trče po polju punom simbolike.
Povezani članci
Iako su naizgled jednostavne, istraživanja pokazuju kako igre pretvaranja zahtijevaju određene sposobnosti kreativnoga mišljenja, komunikativnost i društvenosti. Pri tim igrama djeca uče pregovarati, prihvaćati stavove drugoga, usklađivati svoje ideje s drukčijim idejama, razvijaju uloge unutar igre i djeluju u skladu s njima, postavljaju određene zadatke i ciljeve koje ostvaruju, zapravo, nesputano trče po polju punom simbolike.
Piše: Dragana Vučić Đekić, dr. sc.
Djeca često maštaju što će biti kada odrastu. Tako bi mnogi htjeli biti vatrogasci, policajci, frizeri, kuhari, doktori pa se “ozbiljno” igraju tih i bezbroj drugih odraslih zanimanja oponašajući svijet odraslih i “velikih”.
Tim dječjim igrama ne pridajemo preveliku važnost, misleći da su beznačajne, ali te “igre pretvaranja” imaju poseban utjecaj na razvoj djeteta. Pretvarajući se u igri da su netko drugi djeca zapravo nesvjesno kreiraju male dramske situacije u kojima razvijaju maštu, kreativnost, uče se odnosima i komunikaciji. Ukratko, uče se životu.
Te igre pretvaranja koje počinju već s dvije godine pa mogu potrajati do šeste, sedme imaju puno koristi za psiho-emocionalni razvoj ličnosti i, iako su to dječje igre, trebamo ih, u odgojnome smislu, gledati malo “ozbiljnije”.
Igre pretvaranja i razvijanje prvih odnosa s drugima
Sigurno ste primijetili kako vaše dijete razgovara samo sa svojom omiljenom igračkom (vodi zamišljeni dijalog), obraća joj se kao da je živa, izražava emocije. Zašto je to važno primjetiti? Kroz ponašanje prema lutki, možemo često iščitati djetetov odnos prema drugima i njegov doživljaj svijeta. Tako primjerice, dijete može biti pažljivo prema lutki ili ju šutati i bacati posvuda. Roditelji često ne uzimaju ozbiljno takav odnos prema igračkama, ali on može zrcaliti djetetov odnos prema drugima i dobro bi bilo kod djeteta razvijati osjećaj obazrivosti i empatije upravo kroz odnos prema igračkama i stvarima.
Pomoć u svladavanju trauma i strahova
Odlazak kod zubara može biti traumatično iskustvo za dijete. Međutim, kreirajući malu dramsku situaciju u kojoj će možda dijete biti u ulozi zubara, a medo pacijenta koji dolazi na pregled, može djelovati na svladavanje strahova i pomoći djetetu da se pripremi za novo životno iskustva. Pretvarajući se da je netko drugi, dijete će, u sigurnome okruženju, iskusiti putem mašte ono što ga u stvarnosti očekuje i mijenjati percepciju.
Iako su naizgled jednostavne, istraživanja pokazuju kako igre pretvaranja zahtjevaju određene sposobnosti kreativnoga mišljenja, komunikativnost i društvenosti. Pri tim igrama djeca uče pregovarati, prihvaćati stavove drugoga, usklađivati svoje ideje s drukčijim idejama, razvijaju uloge unutar igre i djeluju u skladu s njima, postavljaju određene zadatke i ciljeve koje ostvaruju, zapravo, nesputano trče po polju punom simbolike. Pretvarajući se da su netko drugi, djeca ulaze u kožu drugoga, razvijajući tako jednu od najplemenitijih osobina – empatiju, suosjećanje s drugim.
Iako roditelji i odgajatelji često na kraju puno više nauče od djece, nego obratno, ipak na njima je da potiču ovakve igre. Djeci se može predložiti da omiljenu priču pokušaju ispričati na drugi način, mijenjajući tijek i završetak.
U tijeku su prijave za besplatne ogledne dramske radionice u Zagrebu koje vodi dr. sc. Dragana Vučić Đekić, a više informacija možete saznati putem web stranice Dramatuljci.com ili pozivom na broj 099 79 01 899.
Pratite sve informacije u vezi s radionicama na FB stranici
Dramatuljci – dramske radionice za djecu