ZAŠTO OMER I MERIMA A.D. 2016?
Povezani članci
Zapis autora libreta za baletnu predstavu Jusić – Gojer „Omer i Merima“
Vanvremenost motiva koji tkaju sadržaj balade Omer i Merima, gotovo kozmička izmještenost radnje ove priče, nagnali su me da se latim libretističke obrade nekoliko ključnih motiva… Naravno, u prvom planu je ljubavna žudnja, ali ne manje intrigantan je i motiv kastinske logike razlike u podrijetlu glavnih likova.
S druge, pak strane insistirao sam na motivu rijeke koji se provlači od vremena starodrevne rijeke Aheront, koja nosi sudbinu, a nerijetko je i određuje…
Zato je u prvom prizoru libreta intonirana kompletna radnja u ključu vanvremenog. Dakle, kozmička pretpostavka ljubavnog motiva, koji je tek imenima junaka vezan za određeno zemljopisno područje…
Vrlo je značajan lik lađara koji pokreće radnju u pravcu ostvarenja temeljnog ljubavnog motiva…
Intencijom skladatelja Jusića uveden je lik Violinista, koji kroz interpetiranu glazbu postaje svojevrsnim prologom.
Opća atmosfera nije konkretno vezana za određeni zemljopisni dio, jer bi to bilo svođenje ovoga sjajnog ljubavnog trilinga u malomišćanske okvire, pa u neku ruku i u provincijalnu logiku. Duše Omera i Merime i poslije zadnjeg takta glazbe, i poslije zadnjeg otplesanog baletnog parta moraju lebdjeti u kozmosu…
Jer smrt nije kraj… (Mak Dizdar)
Pišući ovaj libreto bio sam nadahnut narodnom baladom, ali i jednom sjajnom dramskom obradom te balade, koju su učinili, na visoko intelektualan, teatarski svrhovit i poezijom duboko nadahnut način, pjesnik Stevan Pešić i redatelj Miroslav Belović.
Skladatelj Jusić shvatajući temeljnu intenciju libreta, vanvremenost, nije podlijegao folklorno-nacionalnim odrednicama… Njegova glazba je glazba suvremenog senza.
Inzistirajući na vanvremenosti smatrao sam da i ova sarajevska izvedba baleta Omer i Merima, ali i potencijalne buduće izvedbe i koreografske vizije moraju računati sa tom vanvremenošću!