Za Labuđe jezero traži se karta više

Izdvajamo

• Kritički možemo razmišljati o tome kako se priča Labuđeg jezera može odraziti u današnjem društvu. Možemo vidjeti sličnosti u prinčevom osjećaju samoće i nesigurnosti, što može biti relevantno i današnjim mladima. Također možemo razmišljati o tome kako se zla čarobnica može odnositi na današnje društvene probleme, poput ksenofobije i rasizma.

Povezani članci

• Puljak pozvao na smirivanje tenzija između Plenkovića i Milanovića: Vrijeme je za razum, a ne za raspirivanje antagonizma
• MUSTAFIĆEVI KAZALIŠNI OBZORI
• UZBRDICE&NIZBRDICE/ Ljubo R. Weiss: BUDI MIRAN, povodom Međunarodnog dana sjećanja na Holokaust
• Meša, i kefir za stogodišnjake
• Čulić: Milanovićevih sto dana samoće
• Imam prijatelja, brata

Foto: Marijo Škrinjar

Labuđe jezero kao baletni klasik uvijek budi veliki interes publike te je 16. travnja u zagrebačkoj Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski na program postavljen dva puta zbog ogromnog interesa i prepune velike dvorane koja je svaku stanku pratila izdašnim ovacijama.

Predstavu je na daske Koncertne dvorane postavio Rumunjski baletni ansambl osnovan 1949. godine kao Nacionalni baletni ansambl Rumunjske. Ansambl je osnovan za promociju kulture i umjetnosti rumunjskog naroda kroz izvedbu klasičnog baleta.

Ansambl je poznat po svom raznolikom repertoaru koji uključuje klasični balet, suvremeni balet, narodne plesove i mjuzikle.

Među najpoznatijim izvedbama ansambla su “Labuđe jezero”, “Uspavana ljepotica”, “Romeo i Julija” te “Carmen”.

Labuđe jezero je baletni spektakl kojeg je napravio ruski skladatelj Pjotr Iljič Čajkovski. Praizveden je u Moskovskom kazalištu Boljšoj 1877. godine, a u međuvremenu postao je jedan od najpopularnijih baletnih djela na svijetu.

Radnja se temelji na narodnoj bajci o čarobnom kraljevstvu labudova. Priča prati princa Siegfrieda koji se zaljubi u lijepu princezu Odette koja je prokleta i preobražena u labuda od vještica. Princ odlučuje pomoći joj da se oslobodi kletve, ali zli čarobnjak Rothbart nastoji ih razdvojiti.

Balet je poznat po svojoj zadivljujućoj glazbi, prekrasnom kostimu i scenografiji te virtuoznosti plesača. Najpoznatija sekvencija iz Labuđeg jezera je Pas-de-deux lagodne Odette i zavodljivog princa Siegfrieda, ali su i ostale koreografije vrlo atraktivne za gledanje.

Labuđe jezero je klasična baletska predstava koja je nastala u 19. stoljeću. Ona opisuje priču o ljubavi između princa i prelijepog labuda te njihovoj borbi protiv zle čarobnice koja ih želi razdvojiti. Dok je priča osnovni element predstave, ona je također poznata po svojoj ljepoti i uzbudljivim plesnim nastupima.

Foto: Marijo Škrinjar

Danas, Labuđe jezero je još uvijek izuzetno popularno i igraju ga brojne kazališne trupe po cijelom svijetu. Međutim, kao i kod mnogih klasičnih umjetničkih djela, postoje kritike da je predstava utopija za modernu publiku koja traži nešto više od pričanja bajki. Međutim, drugi tvrde da je Labuđe jezero upravo ono što je potrebno u modernom svijetu – umjetničko djelo koje spaja ples, glazbu i dramsku priču.

Kritički možemo razmišljati o tome kako se priča Labuđeg jezera može odraziti u današnjem društvu. Možemo vidjeti sličnosti u prinčevom osjećaju samoće i nesigurnosti, što može biti relevantno i današnjim mladima. Također možemo razmišljati o tome kako se zla čarobnica može odnositi na današnje društvene probleme, poput ksenofobije i rasizma.

Kritike labuđeg jezera se uglavnom tiču konzervativnosti i klišeiziranosti baleta, kao i njegove zastarjelosti u današnjem društvu. Smatra se da je priča o ljubavi princa i prekrasne djevojke zapravo naopaka i nerealistična. Kritičari također naglašavaju da je balet previše fokusiran na umjetnost plesa i često nema dovoljno dramske priče ili likova koji bi se mogli istinski povezati sa publikom. Neki kritičari također smatraju da je labuđe jezero jako patrijarhalan i njegova poruka o snažnom muškom vođi i pasivnim ženama upitna u današnjim feminističkim uvjetima.

Unatoč ovim kritikama, labuđe jezero je i dalje jedno od najpoznatijih baletnih izvedbi koje se redovito izvode diljem svijeta. Mnogi baletni ljubitelji i dalje cijene ovaj klasični balet zbog njegovog prekrasnog plesa i glazbe koja ostavlja čaroban dojam na publiku.