Velika je razlika između teksta u računalu i likova koji zažive na pozornici
Povezani članci
- “TO ŠTO TE NEMA, ČINI DA SI UVIJEK TU”
- Modul memorije 2014 festivala MESS otvara izložba “Sklonište” Jima Marshalla
- Uspjesi filma Sarajevo simbol građanske hrabrosti u Berlinu i Parizu
- SDA i HDZ od Mostara prave Istočni i Zapadni Berlin 21. vijeka
- Jovan Nikolaidis: KRHOTINE (parabola)
- ROGOŽIN DO KRAJA ŽIVOTA
Večeras će u Hrvatskom narodnom kazalištu u Mostaru biti održana svečana dodjela nagrada autoricama čiji su dramski tekstovi ocijenjeni najboljima na javnom „Natječaju za najbolji neobjavljeni dramski tekst na hrvatskom jeziku za mlade autore do 35 godina“ koji je HNK Mostar raspisao u suradnji sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Topla, obiteljska priča, ali i društvena kritika mogu se pronaći u obiteljskoj drami „Zid“, mlade autorice Ružice Aščić iz Zagreba, koja je proglašena laureatkinjom natječaja. Osim praizvedbe teksta, Aščić je osvojila i vrijednu novčanu nagradu.
Tekst za ovu dramu napisala je još prije objavljenog natječaja u HNK Mostar, ali kaže kako joj velika razlika imati tekst sačuvan u u mapi svog računala, koji nije kritički evaluiran i kad netko zna prepoznati dobru priču.
„Presretna sam što će moji likovi zaživjeti na pozornici“, navela je Aščić.
VAŽNOST NATJEČAJA MLADIM AUTORIMA
Osim ove mlade spisateljice, HNK Mostar nagradio je još dvije drame: „Visoke frekvencije“, autorice Mateje Posedi iz Nedelišća, i „Zakopana čuda“ Monike Herceg iz Zagreba.
Mateja Posedi kaže kako su joj ovakvi natječaji iznimno važni jer pokazuju kako su neka vrata ravnopravna i otvorena za sve te kako nije bitno tko se, nego kakav je vaš rad.
„S obzirom kako se mladi iznimno teško probijaju na tržište rada, ovaj natječaj im pomaže da ih se vidi i čuje. Bilo bi odlično kad bi svako kazalište jednom godišnje otvorilo ovakav ili sličan natječaj“, izjavila je Posedi.
Jezično-stilski rafinirana drama naglašenog poetsko-filozofskog diskursa djelo je Monike Herceg koje je osvojilo treće mjesto, a ona smatra kako se upravo ovakvim javnim pozivima otvaraju književna, ali i kazališna polja mladim autorima.
„Djela mlađih autora rjeđe se izvode na kazališnim daskama, ovo je jedinstvena prilika da se ostvari taj cilj. Bitno je ustrajati na ovakvom natječaju, kako bi mladi autori imali priliku da im tekst zaživi na pozornici. I broj prijava pokazuje kako potreba za takvim natječajima postoji, a pogotovo kad je riječ o mlađim piscima“, poručila je Herceg.
Podsjetimo, na natječaj je pristiglo važećih 30 dramskih tekstova, a glavna mu je svrha poticanje dramskog stvaralaštva, prije svega među mladim autorima.