U Sarajevu promoviran novi roman Elvedina Nezirovića

Povezani članci

• Muzej ratnog djetinjstva uvršten među 50 najutjecajnijih evropskih muzeja
• Fotogalerija: Srebrenica – dan prije 11. jula
• Esad Bajtal: Samo velike patnje šute
• Potresna ispovijest žrtve nasilja: U kući nikada ne govorimo o tome
• GS: “Koncert Thompsona je najstrašniji napad na građane Mostara od 1993.”
• Ilijaz Izo Delić: Sjaj i bijeda sevdaha

Fotografije: Vanja Čerimagić/ Bookstan

Sinoć je u Sarajevu, na festivalu književnosti Bookstan, promoviran roman “Ono o čemu se ne može govoriti”, autora Elvedina Nezirovića.

Radi se o Nezirovićevom trećem romanu, koji je svojevrstan nastavak njegove autobiografske knjige “Boja zemlje” (Laguna, 2016). Razgovor s Nezirovićem moderirala je i vodila spisateljica Senka Marić.

Senka Marić

Prema riječima autora, postojala su dva okidača za “Ono o čemu se ne može govoriti”.

„Prvi je opisan u sceni kojom se roman otvara, a radi se o slici žene i djeteta, vjerovatno majke i sina, koju sam slučajno zapazio jednog zimskog prijepodneva, na benzinskoj pumpi, u predgrađu Mostara. Bilo je neke prikrivene, a opet tako snažne napetosti u njihovom odnosu, nečega što me je vratilo u djetinjstvo i podsjetilo na odnos s majkom u tim godinama, koji sam u ‘Boji zemlje’ samo skicirao. Shvatio sam, gotovo odmah, da je došlo vrijeme da prestanem odlagati pisanje romana, autofikcije, memoarske proze ili čega već, kojemu bi ‘Boja zemlje’ poslužila kao tematska osnova, kao neka vrsta literarnog roditelja, tim prije, jer sam već neko vrijeme osjećao teret onoga što sam u toj knjizi prešutio.

Elvedin Nezirović

Drugi važan detalj desio se sredinom 2019. kada sam na jednoj Facebook stranici bio izložen javnome linču, gdje se otvoreno prijetilo smrću meni i mojoj porodici. To je nimalo prijatno iskustvo kod mene uzrokovalo vrlo ozbiljnu krizu identiteta, pa sam počeo, po ko zna koji put, da preispitujem vlastitu prošlost, svoje stavove o nekim bitnim društvenim pitanjima i, uopće, sebe u odnosu na svijet. Gdje je granica između onoga što čovjek jeste i onoga što nije? Je li uopće moguće doći do jasne, zaokružene cjeline vlastitog jastva? Ovo su samo neka od pitanja za čijim odgovorima sam morao tragati kako bih mogao nastaviti ne samo da pišem nego, prije svega, da živim“, rekao je Nezirović.

Roman „Ono o čemu se ne može govoriti“ objavili su paralelno izdavačke kuće “Buybook” iz Sarajeva i “Laguna” iz Beograda, i već je dostupan čitaocima u BiH i Srbiji.