U POTRAZI ZA SAVEZNICIMA I SAGOVORNICIMA

Povezani članci

• Kukić: Nećemo vam dopustiti da uništite BiH i poklonite je Istanbulu, Zagrebu i Beogradu
• Sabina Ćudić: Platu premijera Novalića prikupljati „humanitarnim telefonima“
• Beleške o nacionalizmu
• Mijatović: Političke strukture moraju prekinuti trend koji ugrožava profesiju novinara
• Stečaj jednako smrt
• Koncert za rijeke Balkana održan u Sarajevu

Od erosa do polemosa. Knjiga razgovora Nerzuka Ćurka uz predgovor Asima Mujkića i pogovor Esada Bajtala, novo je izdanje u Buybookovoj biblioteci Memorija. Ova knjiga objedinjuje 23 intervjua koje je profesor Ćurak dao domaćim i regionalnim medijima u periodu od 2004. do 2017. godine. Od erosa do polemosa u najkraćem je hronologija tavorenja u bosanskohercegovačkom društvenom obruču, omeđenom etnonacionalnim politikama i izostancima volje da se postojeće (ne)prilike promijene.

Jednako koliko važna, ova knjiga je i zabrinjavajuća jer nas podsjeća na repeticije koje živimo i koje u tišini prihvatamo. Politike se ne mijenjaju, ponekad se samo promijene imena njihovih predstavnika. Jedina odstupanja iz ovog mučnog kalendara postdejtonskog tavorenja Bosne i Hercegovine tiču se haških presuda ratnim zločincima, što gotovo nikada ne vodi katarzi ili barem dijalogu, najčešće samo novom predmetu političkih potkusurivanja i dodatnih dezavuisanja ošamućenog puka.

Zato s razlogom u predgovoru Knjige razgovora Asim Mujkić piše kako čitanje ove knjige izaziva frustrirajući osjećaj ničeanskog „vječnog vraćanja istog“, odnosno osjećaj odsustva povijesti.

„Kada bismo izbrisali datume kada su intervjui davani, bilo bi gotovo potpuno svejedno kojim bismo redom odlučili da ih čitamo. To je skup istih strukturnih problema koji generiraju identične obrasce političkog djelovanja uz katkad slabiju ili katkad jaču radikalnu verbalnu mobilizacijsku ornamentiku”, piše profesor Mujkić.

Znajući da poziciju intelektualca ne definišu njegove akademske reference, već svijest o društvenoj odgovornosti i javno angažovanje, Nerzuk Ćurak o Bosni i Hercegovini i njenim problemima ne govori sa salonske distance. Dirljiva je iskrenost njegove potrebe da ponudi rješenja koja bi nas izbavila iz osjećaja odsustva povijesti i uvela u prostor budućnosti. Ljubav koju gaji prema domovini nije dio patriotskog naboja na fudbalskim tribinama tokom utakmica reprezentacije. Dio te ljubavi je i odluka da se ne miri sa idejom o nemogućnosti promjena. On ih zagovara i vrlo jasno predlaže korake koji bi doveli do konstruktivnih procesa među zavađenim konstitutivnim narodima, vjerovatno nadajući se da uprkos izostanku volje među političkim elitama, postoji volja među građanima i građankama, onima koji će u knjizi Od erosa do polemosa pronaći sagovornika i saveznika te znati da nisu usamljeni u želji da jednog dana živimo u zdravijem društvu.

Važno u ovoj knjizi je i odsustvo generaliziranja. U političkim predstavnicima koji su obilježili odsustvo povijesti profesor Ćurak ponekad je prepoznavao potencijalno dobre lidere, kojima najčešće njihove političke partije nisu dale podršku. Mnogi od njih su zaboravljeni, što svakako potvrđuje odsustvo namjere ili nemogućnosti da se ostavi ozbiljniji trag na društvenoj bh.mapi, zato je Knjiga razgovora i neka vrsta priručnika za budućnost, poziv da poslušamo i prepoznamo glasove koji bi mogli da progovaraju u ime onog zajedničkog, bosanskohercegovačkog, svima nama na dobrobit.

Ona je i poziv na dijalog, plemenitu vještinu i podsjetnik koliko je važno ne samo artikulisano govoriti već znati i čuti. U ovoj društvenoj kakofoniji, kada se nerijetko priča samo da bi se pričalo, zaboravili smo na važnost slušanja. I plemenitost uvažavanja. A ono itekako postoji između profesora Ćurka kao onog koji odgovara na pitanja i njegovih mnogobrojnih kolega i koleginica koji postavljaju pitanja i  koji još uvijek čuvaju dignitet novinarske profesije, uprkos činjenici da je medijska scena doživjela eroziju jednaku političkoj. I o stanju u medijima, kao i o onom na Univerzitetu, naš sagovornik i autor takođe kritički govori.

„U epohi bola, koja u našoj zemlji traje tako dugo, svi smo pozvani da izađemo u polje i učinimo šta možemo. Javni angažman je bitan: ako imamo šta kazati, izgraditi, naslikati, komponirati, napraviti, otkriti, pomoći… Ako imamo tu stvaralačku gestu u sebi, ako se u nas može pouzdati. Ako služimo dobru i tragamo za istinom. I ako se znamo radovati. Ako volimo. Bez obzira na težinu i kompleksnost tema obrađenih u ovoj knjizi razgovora, ne dozvolimo tiraniju oholosti i neznanja“, piše u prologu knjige Nerzuk Ćurak.

Dio ranije spomenute autorove ljubavi prema Bosni i Hercegovini je nepristajanje na bilo kakve podjele i zagovaranje demontaže Dejtona, kao ključnog preduslova za iskorak iz postojećih praksi trgovina, potkusurivanja, manipuliranja biračima, fingiranja sukoba koji vode najčešće istim rezultatima na biračkim mjestima.

O demontaži Dejtona i onima koji BiH lažno brane, pisao je u pogovoru Knjige razgovora Esad Bajtal.

„Nije najveći problem Bosne, i najveća opasnost po Bosnu (to je autoru očigledno sasvim jasno), u tome što je Jedni otvoreno a Drugi sofisticirano napadaju (razvaljuju), nego u tome što je oni Treći – lažno brane. A sve im to omogućava upravo Dayton, čija je, da paradoks bude kompletan, javno deklarisana i potpisima ovjerena intencija – reintegracija Države. I upravo stoga, kaže Ćurak, insistiram na demontaži Dayton. Ne zato što bi tom demontažom naši problemi bili riješeni, nego zato što bi tek njome bila stvorena mogućnost da se mogu rješavati, obrazlažući u nastavku svoje ideje racionalno logičke potencijale tako nastale mogućnosti.“

U potresnoj bosanskohercegovačkoj zbilji, knjiga Nerzka Ćurka Od erosa do polemosa. Knjiga razgovora mogla bi u kućnoj biblioteci imati ulogu enciklopedije ili narodnog ljekara, odnosno postati ona kojoj se uvijek vraćamo. Potrebna nam je kako bismo bolje razumjeli vrijeme koje je prošlo i pripremili se za ono koje dolazi. Jer izborna je godina, a takva nam je svaka druga. Potrebni su nam saveznici i sagovornici.