U Mostaru predstavljena knjiga “Gusle u magli” autora Predraga Lucića

Povezani članci

• BOGAČKA RAP-SODIJA
• GUŽVA U JUGOSFERI
• Ljepota – način postojanja istine
• Lice Drugog pored mene
• Hercegovina uoči presude šestorci: Nameće li HDZ Hrvatima kolektivnu krivnju?
• Premijerno izvedena predstava ‘A lijepo sam ti rekla’ – predstava koju zaokružuje perspektiva žene

Foto: Š.G.

Sinoć je u organizaciji Centra za kritičko mišljenje i portala Tačno.net u dvorani MC Pavarotti u Mostaru predstavljena zbirka satirične poezije “Gusle u magli – čitanka iz prirode i društva za treće razrede glazbenih, književnih i medicinskih škola” novinara i kolumniste Predraga Lucića, a koja je iz tiska izašla prošle godine. 

O knjizi su uz autora govorili kolumnistica portala Tačno.net i mag. književnosti Amila Kahrović Posavljak, pjesnik Almin Kaplan te prof. Amer Bahtijar.

Amer Bahtijar, Amila Kahrović Posavljak, Predrag Lucić i Almin Kaplan

Na samom početku promocije, Kahrović Posavljak iskazala je zadovoljstvo što može govoriti o knjizi Predraga Lucića te se u svoje i Predragovo ime javno ispričala onima koji su klerikalno, fašistički i nacionalistički orijentirani:

»Budući da nas zbog naših ideja proganjaju ljudi klerikalno, fašistički i nacionalistički orijentirani, mi smo se odlučili prije promocije javno ispričati što ugrožavamo njihove tekovine, što dovodimo u pitanje njihove sisteme, što im kvarimo djecu i omladinu, i posebno što govorimo o zločinima koje su naše dične vojske počinile u posljednjem narodno-zarobilačkom ratu. Mi se evo izvinjavamo.«

Amila Kahrović Posavljak kazala je kako u Predragovoj knjizi nema strogih sistema te da autor kritizira i propituje sve pa čak i vlastitu poziciju:

»U knjizi “Gusle u magli” nema strogih sistema i nema stroge ideološke pozicije. Predrag kritizira sve, ali to ne čini s neke jefitne pozerske pozicije, nego je jednostavno svaki balkanski, ex-jugoslovenski, čak i evropski sistem (a poezija je kao sistem u kom se jezik sam po sebi otima od krutog značenja i krutog hermeneutiziranja iznimno zahvalna za taj vid propitivanja) do kraja ogolio u knjizi. 

Ova knjiga propituje svakodnevne problematike koje se nama događaju. Predrag propituje i vlastitu poziciju, a to je najbolje napravio nakon što su ga bošnjački nacionalisti napali zbog pjesme “Ići, mići Ahmići” i onda je on umjesto da im se pravda i objašnjava napisao pjesmu “Ići, mići Lucići”. Nakon nje mislim da mu se više nikada nisu javili sa svojim značajnim primjedbama.«

Rekla je kako je za nju, u smislu društvenog značaja, bilo iznimno važno što je podnaslov knjige “čitanka” jer čitanke u školama predstavljaju samu srž, sukus čuvanja književnog kanona pa samim time i misaonog kanona jer se u školama najveće polemike vode oko književnosti. Dodala je da je interpretacija književnosti ujedno i intepretacija svijeta te da je književnost duboko politična.

–

»Predrag je, nazvavši knjigu u podnaslovu “čitankom iz prirode i društva za treće razrede glazbenih, književnih i medicinskih škola”, zapravo cjelokupan sistem kanona na kojem počivaju ustaljene predodžbe svijeta na koje smo navikli, izokrenuo.«

»Govoriti o knjizi Predrag Lucića nije nimalo lako. Pripremajući se za ovu promociju sam sebi sam nekoliko puta rekao “Što ti ovo treba?”. […] Knjiga “Gusle u magli” ne samo da će uvjeriti svoje čitaoce da su nevini, već će ih i nad vlastitim bićem zgroziti. Lucić je napisao čitanku iz prirode i društva za treće razrede glazbenih, književnih i medicinskih škola pod naslovom “Gusle u magli”. Njome autor završava trilogiju “protuškolskih” čitanki započetu 2009. godine čitankom iz nastranih književnosti za prve razrede vojnih, vjerskih i civilnih škola«, kazao je u svom prikazu knjige “Gusle u magli” na mostarskoj promociji, pjesnik Almin Kaplan.

»Već samim konceptom čitanke, Lucić u pitanje dovodi čitav jedan poredak. On ovom knjigom zapravo dovodi u pitanje čitav jedan nacionalizam. Bitno je naglasiti to da je Lucićeva čitanka istovremeno namijenjena glazbenim, književnim i medicinskim školama, a što možda pomalo djeluje neprirodno, premda je realno gledajući sasvim moguće. Ne bi bilo nikakvih problema da učenici medicinskih škola imaju istu čitanku kao učenici gimnazije, ali to je na žalost amo moguće po ideji njenog tvorca, da i jedni, i drugi, i treći tom čitankom u glavu utjeraju jednu te istu i jedinu istinu: Da smo jeli sve što nismo smjeli / mnoga kuća ne bi bila pusta / mnogi bi ljudi bili cijeli / da ludilo ušlo je na usta. / Al ludilo ušlo je na uši / udarilo ravno na ganglije / sad u svojoj oboljeloj duši / bulaznimo o zdravlju nacije. – Iz pjesme “Borci za ljudska krava”.«

Profesor Amer Batijar kazao je kako su svakoga tjedna tri najbolja i najčitanija teksta upravo tekstovi nekadašnjih Feralovih autora: Vidkora Ivančića, Predraga Lucića i Borisa Dežulovića.

Predrag Lucić zahvalivši se organizatorima na upriličenju promocije knjige, kao i predstavljačima Amili Kahrović Posavljak i Alminu Kaplanu, kazao je kako je ovo završna čitanka.

»Od samog teksta bio mi je važniji kontekst. U prethodnoj čitanci bilo mi je važno da dovedem ljude do toga da čitajući pjesme u kojima se primjerice spominju Drago Krpina i svi drugi junaci s početka 90-ih godina. Bilo mi je važno da na jedan zaobilazan i zabavan način navučem ljude na to da shvate što je kontekst pjesama. Htio sam da ne bude čitanka samo za čitanje, nego i za odgonetanje, a po mogućnosti i za razmišljanje o pročitanom. Odlučio sam da svaka pjesma ima priručnu bibliografiju, dakle da uputi čitaoca na neku dodatnu literaturu. Prvobitna ideja bila je da se u bibliografijama iza svake pjesme nađu najvažnije kapitalne knjige naših zločinstava – ideoloških, intelektualnih, kulturnih, jezičnih i dr., u ovih dvadesetak godina.«

»Ova treća knjiga mi se nikako nije dala. Sve sam bio napravio od pripremnih radova što je bilo potrebno, misleći da imam model, ali trebalo samo nešto promijeniti u modelu. Sve citate sam bio povadio, sve pjesme poslagao, ali nedostajalo je ono “nešto”, nedostajao je razlog da se uopće bavim time. Onda sam se sjetio kako ću dekomponirati cijelu svoju priču sa čitankama. Zapravo, palo mi je na pamet da produžim stihovanje i na ovaj edukativni dio – tako da ide ludilo na ludilo, autoironija na autoroniju. Bio je cilj da zamrsim stvar koliko god mogu, a da ipak bude jednostavno kada se čita. Meni je bilo veselo dok sam radio pa je valjda i ljudima dok čitaju. Unutra je ista muka koja je pratila i prethodne dvije knjige, ali koja će nas još pratiti. Moglo bi se napraviti još sedam čitanki, ali ja više neću. Nije dobro kada se netko uhvati u obrazovnom sistemu pa sam drvi. Neka ljudi.” – kazao je Predrag Lucić.