Tko to i kako razara Bosnu?
Izdvajamo
- Imali smo 45 godina bratstva i jedinstva i nekoliko godina međunacionalne mržnje i znamo šta je ispalo. Sad imamo 30 godina etničkih netrpeljivosti i pitanje je što će biti u budućnosti - naznačio je Pusić.
Povezani članci
- Dodik preko ruske misije pisao UN-u i tvrdio da je BiH neutralna o ratu u Ukrajini
- Direktni prijenos HDZ-ove propasti
- Udruženje učitelja KS: Uvedimo u učionice etiku i odgoj, a istjerajmo administraciju
- Utorak na 15. Vrisku donosi domaće i regionalne književne poslastice i Ginsberga na čakavici
- Obersnel prihvatio imenovanje Olivera Frljića za intendanta riječkog HNK
- Anton Komat: GOSPODARSKA KRIZA JE ZAJEB TISUĆLJEĆA
Boris Pavelić, Branko Todorović, Jusuf Trbić, Stjepan Mesić i Zoran Pusić (foto Nenad Jovanović)
Ova knjiga pokušava odgovoriti na pitanje šta se u BiH dešava, koji su uzroci i ima li nade da će se nešto popraviti jer razaranje traje i danas. Do sada je preko 180.000 mladih i školovanih ljudi s porodicama otišlo da se ne vrati. Zato je nužno suprotstaviti se mraku, rekao je Jusuf Trbić na predstavljanju svoje knjige “Razaranje Bosne” u Zagrebu
Uorganizaciji Antifašističke lige RH zadnje februarske večeri u zagrebačkoj knjižnici Bogdana Ogrizovića predstavljena je knjiga “Razaranje Bosne” Jusufa Trbića, novinara i pisca iz Bijeljine koji je preživio teror “arkanovaca” u tom gradu u koji se vratio nakon rata.
– Novinar sam po profesiji, a pisac u nuždi. Vratio sam se u Bijeljinu da svojim knjigama predstavim historiju ovog grada, zločine koji su počinjeni u ratu i sve što se dešava nakon njega. Ova knjiga pokušava odgovoriti na pitanje šta se u BiH dešava, koji su uzroci i ima li nade da će se nešto popraviti jer razaranje traje i danas. Do sada je preko 180.000 mladih i školovanih ljudi s porodicama otišlo da se ne vrati. Zato je nužno suprotstaviti se mraku. Treba da kažemo ljudima da zvona za uzbunu zvone i da se niko ne pita kome zvone, nama zvone – rekao je Trbić, ističući da “živimo u društvu laži”.
– Knjiga razmatra aktualnu dilemu o “građanskoj” i “etničkoj” BiH, odnosno tamnom vilajetu s tri plemena, pa je pitanje može li dugo da opstane ovakva – dodao je Trbić.
Branko Todorović, aktivist za ljudska prava iz Bijeljine i predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava Republike Srpske, podsjetio je da je Trbić u godinama prije rata bio pokretač kulturnog života u tom mjestu, kao i da je preživio pokolje. Iako su po Arkanovom mišljenju “najopasniji oni koji pišu knjige”. Naglasio je da u BiH nakon rata nije bilo lustracije, da kriminalci kontroliraju medije i da je EU svojim činjenjem i nečinjenjem u ovih 25 godina dala doprinos razaranju BiH.
Bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić predstavio je tom prilikom Apel za spas BiH koji je poslan na niz adresa u regiji i svijetu i ukazao na važnu ulogu medija u razaranju BiH kojoj su u budućnosti nužne radikalne promjene.
– Tko nije po volji vladajućima, onemogućava se na svaki način. Tri člana predsjedništva BiH nisu predstavnici svojih naroda nego predstavnici BiH. Zato se treba odmaknuti od Dejtona jer je koncept građanske države jedina budućnost – naglasio je Mesić.
Po riječima Zorana Pusića, aktiviste za ljudska prava i predsjednika Lige, knjiga nije lagano štivo.
– Imali smo 45 godina bratstva i jedinstva i nekoliko godina međunacionalne mržnje i znamo šta je ispalo. Sad imamo 30 godina etničkih netrpeljivosti i pitanje je što će biti u budućnosti – naznačio je Pusić.
U diskusiji se moglo čuti i da je Bijeljina bila predigra za rat u BiH, da je u njoj i prije 1. aprila 1992. počeo obračun s muslimanskom zajednicom, kao i da su tamo, iako nije bilo ratnih događanja, počinjeni brojni zločini.