Teofil Pančić protiv kulturološkog primitivizma
Povezani članci
- Više od 24 minuta sa Zoranom Kesićem
- Sveti Sava nije tvorac prosvete i nije svetac zaštitnik znanja
- ATOMSKO SKLONIŠTE ZA KRAJ DRUGE GITARIJADE “NA PUTU ZA JUG”
- Operetom “Momci na brod” Mala scena obilježila stogodišnjicu Zajčeve smrti
- Mario Kopić: Ostavština Hansa Künga
- SMISAO PREVODA KAO PREVOD SMISLA
Teofil Pančić i Anne-Kathrin Godec / Foto Franjo DERANJA
Priznajem administrativne granice između samostalnih država, one su politička i povijesna činjenica, kojom prečesto manipuliraju neki političari, ali se protivim barijerama kulturološkog primitivizma – rekao je Pančić, koji je nakon Skoplja gdje je rođen stjecajem okolnosti, proživio svoje najznačajnije formativne godine u Zagrebu
Piše: Franjo Deranja, Novi list
TRIBALJ Snježana Kordić napisala je – ne želim pretjerivati, ali tvrdim – jednu od najznačajnijih knjiga što je na ovim prostorima objavljena u posljednjih deset godina – rekao je, među ostalim, Teofil Pančić (Skoplje 1965), pisac, novinar, esejist i kolumnist u srpskom tjedniku »Vreme« i na više portala što djeluju na medijskom prostoru bivše države, gostujući na književnoj večeri u tribaljskom etno-hotelu »Balatura«.
– U knjizi »Jezik i nacionalizam« ona ne otkriva ništa novo, već ponavlja dobro poznate stavove i činjenice da je jezik kojim govorimo i pišemo na književnom standardu i koji svi razumijemo kulturološko-lingvistička činjenica sa 16 naziva i 43 narječja. Objavio sam 18 knjiga i sve su na latinici, ali mi je zbog stanovite i moguće nelojalne konkurencije na tržištu, gdje su knjige s područja Srbije znatno jeftinije sa svojim cijenama od ovih u Hrvatskoj, savjetovano da – kada već ne postoje druge mogućnosti stvaranja razlika i barijera – barem ovu najnoviju otisnem na – ćirilici! Priznajem administrativne granice između samostalnih država, one su politička i povijesna činjenica, kojom prečesto manipuliraju neki političari, ali se protivim barijerama kulturološkog primitivizma – rekao je Pančić, koji je nakon Skoplja gdje je rođen stjecajem okolnosti, proživio svoje najznačajnije formativne godine u Zagrebu.
Do 26. godine živio u nekadašnjoj Aleji Viktora Bubnja u Novom Zagrebu, pa je kolumne iz tog razdoblja objedinio u knjizi pod tim naslovom i objavio u nakladi »Ljevak«.
Pančić je kritičar i kolumnist koji je pronosio glas o hrvatskoj beletristici kada se te knjige nisu mogle naći u izlozima knjižara u Srbiji. Naglašava da je i on bio proskribiran s javnih medija u Srbiji, posebice s tv-ekrana.
– Na taj način Milošević mi je spasio život, jer me ljudi u tom vremenu nisu mogli vidjeti i čuti moje stavove! Kasnije je Pančić imao problema, doživio napade i fizičke napade, i to od mladih i nadobudnih »navijača« koji zapravo »uopće ne čitaju, pa tako niti ne poznaju moje tekstove i moje stavove, ali recimo da znaju kako u njima nešto nije u skladu s njihovim svjetonazorom«!
Teofil Pančić ostvario je i niz audio-kolumni u programu Hrvatskog radija i te tekstove objavio u knjizi »Gost iz galaksije« te nastavio objavljivati na portalu »Autografa«. Kroz književnu večer vodila je vlasnica »Balature« Anne-Kathrin Godec.