Svečano otvorena zgrada Gazi Husrev-begove biblioteke

Povezani članci

• PARAJEZIČNE FORMACIJE SA SAVSKE CESTE
• “LINIJA KRIZE ILI KRIZA CRTE“
• Božica Jelušić: BARBAROGENIJSKI SLAVOPOJ
• Božica Jelušić: O IDEJAMA
• Gradimir Gojer: Djeci Alepa posvećujem predstavu
• Održana svečana akademija povodom dodjele nagrade ”Duško Kondor”

Biblioteka je osnovana 1537, a izgradnja zgrade koja ima kapacitet za smještaj više od 400.000 knjiga počela je 2003. godine.

Nova zgrada Gazi Husrev-begove biblioteke, najstarije javne biblioteke u Bosni i Hercegovini, svečano je otvorena danas u Sarajevu.

Ovu impozantnu građevinu koja čuva kulturno-historijsko bogatstvo na upotrebu javnosti predali su reisul-ulema Islamske zajednice BiH Husein ef. Kavazović i ministar vakufa Države Katar Gajs bin Mubarek al-Kuvvari.

Vlada Katara je u potpunosti finansirala izgradnju nove zgrade, donirajući više od 8,8 miliona dolara. Ovo je prva zgrada koja je namjenski građena da bude biblioteka, a ujedno i najstarija ustanova na prostorima zapadne Evrope i Balkana.

U njoj se čuva najveći fond rukopisa na orijentalnim jezicima u jugoistočnoj Evropi, što predstavlja najveći doprinos naučnoj i kulturnoj važnosti ne samo za Bosnu i Hercegovinu, nego za cijelu regiju i šire.

Kako je kazao direktor ove ustanove Mustafa Jahić, služila je i služit će svojoj misiji da je koriste studenti, profesori, građani, istraživači.

„Za biblioteke se obično kaže da predstavljaju pamćenje o kulturnim i civilizacijskim dostignućima jednog naroda, a da knjige koje se čuvaju u bibliotekama svjedoče o bogatstvu njegovog naslijeđa. Imajući na umu ovu činjenicu, pitanje izgradnje nove zgrade biblioteke dugo godina bilo je jedna od najvažnijih tema Islamske zajednice“, naveo je direktor ove ustanove Mustafa Jahić na svečanom otvaranju.

Civilizacijski simbol

„Izuzetna mi je čast što danas zajedno s vama, ovdje okupljenima, sa građanima Sarajeva i svima onima kojima je BiH u srcu, prisustvujem svečanom otvorenju ovog monumentalnog zdanja“, kazao je član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.

„Ovaj trijumf graditelja jasan je dokaz da su dobra djela trajna i neuništiva baština, ali i poruka rušiteljima gradova i paliteljima knjiga i biblioteka da zlo i mržnja nikada neće nadvladati. O tome Sarajevo, BiH i Bošnjaci mnogo znaju i tu svoju priču nikada neće prestati prenositi generacijama koje dolaze“, poručio je.

„Ovdje oko nas, u promjeru od nekoliko stotina metara, u punoj slobodi egzistiraju Gazi Husrev-begova džamija, katolička katedrala, pravoslavna crkva i stara sinagoga. Ta činjenica živi je i neoborivi dokaz tradiciji suživota, koja ovdje, kao rijetko gdje u svijetu, traje stoljećima. Zato će i nova Gazi Husrev-begova biblioteka biti dostupna svima koji žele učiti i saznavati o sebi i o drugima“, dodao je Izetbegović.

Danas smo se okupili da otvorimo novu zgradu civilizacijskog simbola, koji je ispunjavao svoju misiju tokom 477 godina, kazao je Al-Kuvvari.

„Ove prilike, kada pobjeđuje ljudsko pamćenje, sjećamo se biblioteke grada Vinkovaca i biblioteke Orijentalnog instituta u Sarajevu, Nacionalne univerzitetske biblioteke u BiH, koju je uništavao plamen vatre tokom tri dana 1992, te Franjevačke biblioteke u Nedžarićima, sjećamo se svih hramova znanja koji su uništeni tokom sukoba“, naglasio je.

„Ovo je istinski blagdan kulture i pamćenja za sve stanovnike naše domovine. Današnjim svečanim otvaranjem Gazi Husrev-begove biblioteke ona je dobila novi dom, nove odaje i utočište“, rekao je reis Kavazović.

“Dosanjali smo san generacija koje su brižno čuvale i sakupljale svjedočanstvo o nama, našem postojanju, kulturi i tradiciji. Danas im se zahvaljujemo, moleći Stvoritelja da generacije koje dolaze čuvaju ovo blago”, kazao je.

Istakao je da je ovo i svojevrsna oda Vijećnici, te Nacionalnoj i univerzitetskoj bibilioteci, koje su “teško stradale tokom agresije na BiH, za razliku od fundusa Gazi Husrev-begove biblioteke, koji je bio skromniji i bolje čuvan”.

Više od 400.000 knjiga

Gazi Husrev-begova medresa i biblioteka osnovane su 1537. godine, a Medresa je 8. januara obilježila 477 godina kontinuiranog rada.

Izgradnja zgrade Gazi Husrev-begove biblioteke počela je 2003. godine

Biblioteka ima bogat fond rukopisa na orijentalnim jezicima. Osnovni fond je 10.000 kodeksa na arapskom, turskom i perzijskom.

Nova zgrada ima kapacitet za smještaj više od 400.000 knjiga, a biblioteka će dobiti i savremenu opremu za restauraciju rukopisa i najsavremeniju opremu za čitanje starih rukopisa. Najstariji rukopis je djelo Muhameda al-Gazalija iz 1105. godine.

Rukopisi potječu iz raznih krajeva islamskog svijeta, ali i BiH. U biblioteci će na raspolaganju biti dvije velike čitaonice i kongresna dvorana.

Al Jazeera