ENG
Što se desilo s vrijednom novinarskom arhivom Dare Janeković?
Autor/ica 👤Saša Leković
Izdvajamo
- Zanima li ikoga što se dogodilo s tom arhivom? Arhiv Srba u Htrvatskoj? Hrvatsko novinarsko društvo? Hrvatski državni arhiv? Sa svjedočanstvom o jednoj Novinarki. O novinarskoj profesiji. O vremenu.
Povezani članci
Dara Janeković i Josip Broz Tito
Njene dosege većina novinara može samo sanjati. Uz to, zaslužna je i za vraćanje Novinarskog doma novinarima. Iz stana u središtu Zagreba odvedena je u starački dom. Ne zna se što se desilo s njenim bilješkama te audio snimkama i fotografijama koje je sakupljala desetljećima.
Zna li još itko tko je bila Darinka (Dara) Janeković?
Žena koja je umrla prije godinu i pol.
Doživjevši nepunih 97 godina.
Legendarna novinarka.
Hrvatska.
I jugoslavenska.
Te plodna publicistica.
Onima koji o njoj ništa ne znaju svakako treba objasniti.
A onima koji ponešto i znaju o Dari Janeković nije loše to ponoviti.
I dodati ponešto o čemu javnost ne zna ništa.
A važno je.
Bila je sudionica antifašističke oslobodilačke borbe od 1941. do 1945. godine.
I radila je u partizanskim novinama.
Na kraju rata završila je gimnaziju, studirala pravo te učila jezike, stenografiju i daktilografiju.
Potom je dvadeset i pet godina radila kao inozemna dopisnica Vjesnika.
Uglavnom kao specijalna izvjestiteljica s raznih međunarodnih događaja, s kriznih područja i iz mnogih zemalja na svim kontinentima.
Izvještavala je o ratovima u Vijetnamu i Alžiru te izraelsko-palestinskom ratu.
Zbog kritičkog pisanja o zločinima francuske vojske te podržavanja alžirske oslobodilačke borbe, ekstremistička organizacija OAS 1961. godine osudila ju je na smrt.
U kući u kojoj je stanovala eksplodirala je podmetnuta bomba.
Intervjuirala je mnoge svjetske političke lidere, izvještavala iz ratova i pisala o tome knjige
Dara Janeković više puta je obišla sva ratišta Srednjeg i Bliskog istoka i sve zemlje toga područja.
Nakon odlaska iz Vjesnika Dara Janeković bila je slobodna novinarka i spisateljica.
Među njenim najpoznatijim intervjuima koje su objavljivani širom svijeta su oni sa političkim liderima kao što su Sirimavo Bandaranaike, Indira Gandhi, Norodom Sihanuk, Deng Xiaoping, Zhu Enlai, Muḥammad Anwar el-Sādāt, Moamer Gadafi, Kurt Waldheim…
Bila je s kurdskim borcima za slobodu i šumi intervjuirala njihovog vođu Mustafu el-Barzanija.
Bila je i s palestinskim borcima te je čak tri puta intervjuirala vođu PLO-a Yassera Arafata.
Njena tri razgovora s Josipom Brozom Titom (1972., 1973. i 1976) prenijeli su također mnogi svjetski listovi i agencije.
Za svoj novinarska rad dobivala je nagrade.
U sedamdesetim godinama prošlog stoljeća Dara Janeković bila je predsjednica Društva novinara Hrvatske.
I potpredsjednica Saveza novinara Jugoslavije.
Zalagala se za povećanje novinarskih sloboda ograničenih političkom stegom.
Kao i za beneficirani radni staž novinara.
I nije to sve.
Dara Janeković zaslužna je što je država hrvatskoj novinarskoj udruzi vratila oduzeti Novinarski dom.
U Zagrebu je imala stan.
I nije iz njega željela otići niti u devedesetima.
Iako su joj nudili gostoprimstvo izvan ratom zahvaćene Hrvatske.
Kinezi su čak poslali državnu delegaciju ne bi li je privoljeli da ode u Kinu.
Bila je lucidna i pričala je o novinarstvu i u dubokoj starosti
Posljednjih nekoliko godina života provela je u staračkom domu nedaleko Zaprešića.
Bio sam među rijetkim profesionalnim kolegama koji su Daru Janeković ondje posjećivali.
I to zahvaljujući njezinoj najboljoj prijateljici Miri Šuvar.
Također novinarskoj veteranki.
Koja je mnogima poznatija kao supruga pokojnog političara Stipe Šuvara.
Kad sam prvi put u staračkom domu posjetio Daru Janeković bila je lucidna unatoč visokoj dobi.
Kao i kad sam je posjetio posljednji put.
Prvog dana prosinca 2017. godine.
Na njen 93. rođendan.
Kad sam joj s kolegama Krešom Špeletićem i Vladimirom Lulićem donio rođendansku tortu i knjigu o stotinu godina HND-a.
I tada smo pričali s njom o novinarstvu.
U njenom satnu ostala je arhiva koju je prikupljala desetljećima.
I godinama je odbijala sve ponude da je proda.
U toj arhivi su i jedinstveni dokumenti o njenom novinarskom radu i ljudima o kojima je pisala.
Nešto od toga već je ranije nestalo.
Kao naprimjer audio zapis njenog razgovora sa Ivanom Krajačićem.
Poznatim kao Stevo.
Snimku razgovora s prvom načelnikom hrvatske Ozne pokupila je Udba.
Ali ostale su razne drugi vrijedni audio zapisi, bilješke i fotografije,
Zanima li ikoga što se dogodilo s tom arhivom?
Arhiv Srba u Htrvatskoj?
Hrvatsko novinarsko društvo?
Hrvatski državni arhiv?
Sa svjedočanstvom o jednoj Novinarki.
O novinarskoj profesiji.
O vremenu.
Autor/ica 👤Saša Leković
