‘Stazama emancipacije: rod i društvo’ – drugi dan Otvorenog Univerziteta u znaku feminizma
Povezani članci
U okviru drugog dana na Otvorenom Univerzitetu u Sarajevu govorilo se o trima zanimljivim temama. Na temu “Šta je novo u novim društvenim pokretima” govorili su Ines Tanović, Costas Douzinas i Filip Balunović; na temu “Protiv jednodimenzionalne/og žene/čovjeka” Nina Power i Damir Arsenijević, a na temu “Stazama emancipacije: rod i društvo” govorili su Adriana Zaharijević, Danijela Majstorović, Tijana Okić, Nebojša Jovanović i dr.
Govoreći o temi “Stazama emancipacije: rod i društvo” učesnice i učesnici su se osvrnuli i na prosvjede Ženske mreže Hrvatske na kojima su aktivistkinje iskazale nezadovoljstvo protiv drastičnog kršenja reproduktivnih prava žena u Hrvatskoj, kojima u zadnje vrijeme licencirane javne bolnice zbog priziva savjesti liječnika odbijaju obaviti pobačaje. Između ostaloga, govorili su i o odnosu jugoslavenskog socijalizma i feminističke tradicije ističući Antifašističku frontu žena (AFŽ) kao političku organizaciju koja je u to vrijeme, premda ne deklarativne, svojim djelovanjem i kroz praksu bila izuzetno feministička.
PITANJE DRŽAVE – NAROD I DRŽAVA
Asistentica na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Tijana Okić parafrazirala je njemačkog filozofa, sociologa i političkog teoretičara Herberta Marcusea koji je potkraj 60-ih godina kazao kako će ljevica biti feministička ili je neće ni biti. Istaknula je i pitanje države danas:
“Država je danas centralno pitanje i mi danas svjedočimo jednom valu neokonzervativizma koji se zapravo očituje u politici. Podsjetit ću da je u Makedoniji nedavno zabranjen abortus, a Hrvatska je na granici da se to desi. Mislim da ono što danas imamo predstavljeno kao ‘Gender Mainstreaming’, ono što se naziva ‘State Organized Feminism’ trebamo razgraničiti od feminističkih borbi o kojima mi ovdje pričamo”, kazala je Tijana Okić te dodala:
“Čitajući nedavno knjigu ‘Šta je narod?’ skupine autorica i autora, između ostaloga i Judith Butler i Alena Badioua, naišla sam na zanimljive teze koje iznosi Badiou. On u dvadesetak teza iznosi šta mi danas mislimo pod narodom i to, naravno, dovodi u vezu s državom te da je narod samo ono što na neki način u ovoj i ovakvoj državi koja vidno skreće udesno pod utjecajem neoliberalizma jer znamo da u neoliberalizmu država faktički prestaje postojati i mi kao narod svjedočimo krizi države i politike.
Kada govorimo o abortusu, smatram da je po tom pitanju svakako važno i pitanje države. Dok sam čitala taj Badiouov tekst sjetila sam se Nietzscheove fraze ‘I ta država hladno laže: ja država, ja sam narod’. Danas se trebamo suočiti s tim da država laže da je narod jer vidimo kako se na tim nivoima odvijaju potpuno različite politike i mislim da je za feminizam potrebno iznova adresirati pitanje države.”
ZADRŽATI POLITIKU ZAJEDNICA
“Važno je zadržavati politiku zajednica koje feministkinje jesu stvarale i koje još uvek stvaraju. Stvaraju ih i mimo onoga što čini jednu državu, a to su granice. Dakle, ja neću nikada prestati da pričam o tome kako nema granica i – na kraju krajeva – neću odustati od onoga što se u tom smislu naziva Jugoslavijom”, istaknula je Adriana Zaharijević.
FOTO