SPASITELJ EUROPSKE MUZIKE U BIH

Povezani članci

• Muzički centar Pavarotti vrši upis na radionice klavira i gitare
• Božica Jelušić: ADAMSOV POUČAK
• Odlazak ikone Mostara i muzičke legende: Umro Ilijaz Delić
• REVOLUCIJA
• Zlatna palma za „Ljubav”
• Robert De Niro dobitnik prvog Počasnog Srca Sarajeva za životno djelo

Prije agresije na BiH, u jednom razgovoru sa maestrom prof. Dževadom Šabanagićem, upozorio me je ovaj vrsni glazbenik i glazbeni pedagog da potpuno nepravilno koristim pojam ozbiljna muzika. I odmah pojasnio stvar rekavši da bi, zapravo, trebalo upotrebljavati sintagmu: europska muzika. Jer, Šabanagić kao stvarni glazbeni maestro nije niti mogao niti želio pojam ozbiljno zloupotrebljavati, pošto onda sve druge vrste glazbenog izraza potcjenjujemo i smatramo neozbiljnim.

Dugogodišnji koncert-majstor Sarajevske filharmonije, vođa Sarajevskog gudačkog kvarteta, jedno vrijeme direktor Opere Narodnog pozorišta Sarajevo, predsjednik Upravnog odbora središnje kazališne kuće u BiH, bio je istinski čuvar tekovina europske glazbe u Bosni i Hercegovini tijekom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu.

Sa svojim gudačkim kvartetom je za vrijeme rata i u poraću bio praktično jedini čuvar tekovina i tradicijskih modela europske glazbe. Kada nitko od ne tako malobrojnih sarajevskih glazbenika nije smio promoliti glavu tijekom snajperisanja i granatiranja, profesor Šabanagić je europsku glazbu sa svojim kvartetom izvodio od pozornica teatarskih, onih u domovima kulture, ali jednako i po skloništima. Genijalnost Mocarta, Baha, Šopena, ali i Horozića, Jusića, Prebande, Gotovca tako je branjena od barbarizma, koji je prijetio da uništi kulturu, umjetnost i svaku vrstu duhovnosti u Bosni i Hercegovini.

Iako se pokazao i u dramatičnim trenucima moderne bh. povjesti i dokazao se kao prvoborac duhovnog otpora, njegov doprinos umjetnosti Bosne i Hercegovine nije dolično vrednovana u kritičkim prosudbama, da i ne govorim o državnim priznanjima.

Nama koji smo iz blizine pratili djelatnost maestra, prof. Šabanagića, bilo je nejasno što su čak i neki pokušaji književnog vrednovanja muzike u ratnom Sarajevu zaobilazili nemjerljiv doprinos ovog tihog promotora vrijednosti europske glazbe.

Za mene osobno Šabanagić je bio i ostao spasitelj tekovina te grane umjetnosti u trenucima kada su Sarajevo i Bosna i Hercegovina napadnuti u svakom pogledu, kada se pokušao ugasiti plamen europske kulture i civilizacije na našim prostorima. Na bedemu civilizacije maestro Šabanagić postao je simbolom jednoga doba…

Ali u državi gdje je jedino zaborav postojana kategorija, kakva je danas Bosna i Hercegovina, tko drži do spasitelja i zaštitnika europske glazbe, a time i uljudbe uopće?

Stramotno i porazno do bola!