ENG
Smisao kulturologijskog djela Amira Brke
Autor/ica 👤Gradimir Gojer
Povezani članci
Značaj poetskog stvaralaštva Amira Brke u kontesktu bh. književnosti dvadesetog i dvadesetprvog stoljeća naravno da treba ocjenjivati u odnosu na druge relevantne pjesničke opuse, ali kada ga promatramo u odnosu na njegov kulturologijski i menadžerski angažman, treba zamjetiti da je, i na jednoj i na drugoj strani, mjera ono što ovu kulturalnu osobnost karakterizira, a kada znamo koliko malo mjere egzistira u današnjem životu uopće, tek onda je jarko ocrtana pozicija ovoga pjesnika, organizatora i svestranoga menadžera na obzorima nimalo obećavajućeg ambijenta bh. kulturne scene.
Odazivajući se ljubaznom pozivu organizacijskog odbora odlučio sam sudjelovati na ovom visokom i značajnom skupu sa željom da govorim o širokim transverzalama raznožanrovskog bogatog djela Amira Brke.
Brka, nesumljivo prva i najznačajnija osobnost tešanjske kulture u našoj suvremenosti, pokazao je nekoliko komponenata svoje stvaralačke svestranosti. Nije mu trebalo, niti mu danas treba, veliki grad i život u njemu da bi svoj stvaralački habit razvihorio širokim vidicima, nastojeći, u isto doba, kozmopolitizirati svoj literarni zavičaj i stajno mjesto svojih angažmana.
Amir Brka je precizno detektirao zavičajno u svom mišljenju kao genezu budućega opserviranja globalističkih suština u svom djelu. Naravno, u precizno iskazanom humanističkom kontekstu!
Brka se konstituira u bh. kulturi, prije svega, svojim razbokorenim književnim djelom. Nesumnjivo, njegov autentični poetski pjev, koji ne preza niti od doslovnog izravnoga društvenog angažmana, privukao je i privlači pozornost kritičke misli u regionalnim razmjerama, a originalnost njegovih proznih radnji u suglasju sa kulturologijskim pothvatima i krajnje preciznim osobnim verifikacijama povjesnih pojava i kulturno-povjesnoga nasljeđa, već sad su od teško procjenjivog značaja i goleme vrijednosti u svakom ozbiljnom promatranju tokova umjetničke pulsacije u BiH.
Ne treba zaboraviti da Amir Brka svojim stvaralačkim uvidima kulturologijskog i književno-povjesnoga karaktera precizno detektira i određuje društvene neuralgije, argumentirano žigošući sve ono što je bilo zabluda ili tragična, do kraja nerazobličena pojavnost krajnje štetna za pojedince i širu zajednicu.
Brkin, pak, rad na formiranju i razvoju izdavačke djelatnosti Centra za kulturu i obrazovanje u Tešnju rezultira prestižnim izdavačkim projektima koji obuhvataju sve žanrove, a odziv najznačajnijih bh. i regionalnih autora i njihova želja da upravo u okviru Izdavačke djelatnosti Centra za kulturu i obrazovanje Tešanj govori o ugledu, koji, prije svega, Brka priskrbljuje svojim uredničkim, redaktorskim, lektorskim i ukupnim vođstvom u ovoj rafiniranoj djelatnosti izdavaštva i spisateljstva…
Treba potcrtati da Amir Brka cjelokupnu izdavačku djelatnost, i u menadžerskom smislu, pozicionira iznalazeći u složenim ekonomskim situacijama neophodna sredstva kako bi ovaj segment djelatnosti svoga Centra nesmatano radio, pa čak imao i jasno izražene razvojne tendencije.
Kao direktor Centra Brka razvija i druge grane tvoraštva, kompatibilne primarno književnoj i izdavačkoj produkciji…
Njegovim upornim angažiranjem likovna scena grada Tešnja, po svojoj raznovrsnosti, brojnosti istupa i izlagačkoj propulzivnosti, postaje takmacom mnogim većim gradskim kulturnim središtima…
Aktivan i u pomoći razvoju tamošnjeg, tradicijom bogato opervaženog amaterskog teatra, Amir Brka je uspostavio temelje za svestrani razvoj svih kulturnih i umjetničkih disciplina, saobraženih tradicijama i vremenu u kojem živimo.
Brka je iznimno lucidno vodio u dva mandata i Društvo pisaca BiH, kao njegov predsjednik.
Brkin stvaralački angažman nije ostao nezamjećen, međutim, u sredini kakva je bh., gdje je svaka, iole ozbiljna djelatnost u oblasti kulture, jednostavno neprepoznata u koordinatama ozbiljnog valoriziranja. Jasno je da jedna takva renesansna pojavnost kakva je objektivno ukupna angažiranost Amira Brke nema u bh. koordinatama adekvatan vrijednosni tretman… Posebno u kontekstu širokog polja kulturologijskih oblika rada.
Manifestacije koje je organizirao i organizira Centar za kulturu i obrazovanje nikada nisu bile jednoznačne i u pravilu su donosile gradu Tešnju ali i BiH dragocjen doprinos u svakom pogledu.
Zato je, posebno kvalitet, ali i broj manifestacija Centra, iza čijih sadržaja je redovito stajao Amir Brka, punim tvoračkim dignitetom, uspostavljao i uspostavlja kriteriologiju za slične pothvate koji se niti po jednoj komponenti ne približavaju razini produkcije ovoga kulturnog jezgra, tešanjskog.
Kulturologija kao znanost dati će u vremenskim presjecima tačne parametre rasta kulturnog života u Tešnju, ali već sad je jasno da u većini bh. sredina centre za kulturu smatraju prevaziđenim i kulturnom okaminom, a svojevrsnom mudrom i krajnje racionalnom politikom rukovođenja Brka je pokazao da je takva konstatacija jednostavno produkt, jednom rečju kazano, nekreativnosti i nerada pojedinaca i takvih kolektiva.
U takvom bh. ozračju Brka se nametnuo potpuno novom metodologijom rada u instituciji stare, pa po mnogima i prevaziđene konstitucije, što svakako domeće vrijednosno značajne poene za jednu potpuno novu kulturnu logiku.
Značaj poetskog stvaralaštva Amira Brke u kontesktu bh. književnosti dvadesetog i dvadesetprvog stoljeća naravno da treba ocjenjivati u odnosu na druge relevantne pjesničke opuse, ali kada ga promatramo u odnosu na njegov kulturologijski i menadžerski angažman, treba zamjetiti da je, i na jednoj i na drugoj strani, mjera ono što ovu kulturalnu osobnost karakterizira, a kada znamo koliko malo mjere egzistira u današnjem životu uopće, tek onda je jarko ocrtana pozicija ovoga pjesnika, organizatora i svestranoga menadžera na obzorima nimalo obećavajućeg ambijenta bh. kulturne scene.
Autor/ica 👤Gradimir Gojer
