SJEĆANJE NA ŽRTVE RATNIH ZLOČINA U BIH: Aktivistkinje iz Hrvatske i Srbije bacile ruže sa Starog mosta

Povezani članci

• Dijete od ministra
• Reforma bez obaveze i kazne
• Dejan Jović: Ako državu gradite na slavljenju rata, onemogućavate mir, suverenitet i demokraciju
• Četvrti regionalni konkurs za kratku priču Biber
• Civilizacijski autizam: Poricanje genocida kao partijska dužnost
• Duh Šemse Midovića nad Beogradom

Foto: šg

Aktivisti i aktivistkinje organizacija za zaštitu ljudskih prava iz Hrvatske, okupljeni unutar regionalne inicijative REKOM, ovog vikenda poklanjaju se žrtvama rata u Bosni i Hercegovini. Njima su se pridružile i Žene u crnom iz Beograda. Na početku svog posjeta našoj zemlji sa Starog mosta u Mostaru simbolično su bačene ruže u rijeku Neretvu.

“Ovdje na Starom mostu, mjestu na koje je pucano s položaja HVO-a, mostu koji je srušen i koji je danas obnovljen, poklonimo se žrtvama. Žrtvama koje su ubijene u okupiranom Mostaru, ali i svima onima koji su stradali u Stocu, logorima Heliodrom, Dretelj, …, u vrijeme hrvatsko-bošnjačkog rata”, kazala je Vesna Teršelič, voditeljica Documente – centra za suočavanje s prošlošću iz Zagreba.

Teršelič dodaje da kad se klanjaju žrtvama u Mostaru, misle na one koji su stradali upravu tu, ali pamte one koji su ubili vojnici drugih vojski u BiH.

“Ovo želimo da bude mali korak u izgradnji povjerenja, želja da jedni drugima kažemo kako je strašan bio rat i kako je teško naslijeđe rata, kako je važan korak u smanjivanju tereta zločina, priznati zločine i patnje. Nedavno je Tribunal u Hagu donio presudu u predmetu ‘Prlić i drugi’ i vrlo je važno priznati patnju svih ubijenih, vrlo je važno pronaći snage da se prizna zločin”, naglasila je Teršelič.

Vesna Teršelić kazala je i kako je važno da se nove generacije mogu distancirati od takve prošlosti i politike koju su u Bosni i Hercegovini vodilo vodstvo Hrvatatke i tadašnje Herceg-Bosne na čelu s Franjom Tuđmanom. Za posjetu Grabar-Kitarović Ahmićima kazala je da je to važan čin jer treba se pokloniti žrtvama, pamtiti i pružati ruke jedni drugima.

Staša Zajović, predstavnica Žena u crnom iz Beograda, kazala je da se nalazi na Starom mostu da bi odala počast žrtvama u Mostaru, kao čin preuzimanja odgovornosti za zločine koji su počinjeni i u njeno ime.

“Važno je da smo danas zajedno u ovom gradu. Mir kako bio krhak i nestabilan nije povezan s kažnjivošću za ratne zločine. Mi koji smo iz Srbije poseban imamo osjećaj nelagode i sramota zbog onoga što se desilo Mostaru od JNA i činjenice da jedan od odgovornih za to Momčilo Perišić nije odgovarao za počinjene zločine”, kazala je Staša Zajović.

Foto: RD/klix.ba

Nakon bacanja ruža sa Starog mosta, položeno je cvijeće u Spomen parku Osmana Đikića. Nakon toga u hotelu Bristol  su Centar za kritičko mišljenje Mostar, SENSE – Centar za tranzicijsku pravdu Pula i Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću Zagreb održali tribinu na temu “Zatiranje historije i sjećanja”.

Na tribini su govorili Mirko Klarin, Vesna Teršelič, Dražen Lalić, fra Drago Bojić, Predrag Blagovčanin i Amer Bahtijar. Tribinu je moderirao Eugen Jakovčić.

Narativ Zatiranje historije i sjećanja, koji je predstavljen tijekom tribine, detaljno prikazuje kako su teški zločini nad kulturnim, historijskim i vjerskim naslijeđem, počinjeni tijekom ratova 1990 – tih u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu, istraženi, rekonstruirani i procesuirani na Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju (MKSJ). Posebno poglavlje je posvećeno brojnim vjerskim i kulturnim spomenicima za čije razaranje do sada nitko nije odgovarao.

“Namjerno uništavanje kulturnih i vjerskih objekata ogromnih razmjera u BiH, Hrvatskoj i na Kosovu tijekom postjugoslavenskih ratova od 1991. do 1999. predstavlja najgori primjer razaranja kulturne baštine u Europi od Drugog svjetskog rata” – napisala je Helen Walasek u uvodu narativa Zatiranje historije i sjećanja. Narativ je dostupan na linku  http://www.heritage.sense-agency.com/bhs/.

Posjet se nastavlja i narednih dana, u Ahmićima će u subotu, 27. januara, odati počast stradalima kod Spomen obilježja, kao i u Trusini kod Konjica u ponedjeljak, 29. januara.