Radivoje Krulj: Odgovor g. Salki Šariću na njegovu reakciju “O Šantićevim večerima poezije ili o miješanju krušaka i jabuka”

Povezani članci

• Nermin Nikšić preuzeo Velež
• Mostarac Ivan Karačić: Plakao sam od sreće, san mi se ispunio
• ZAŠTO BEZ KRLEŽE?
• Promocija romana “Proleće se na put sprema” Bojana Krivokapića
• Armin Gazić (1991-2020): Počivaj u miru legendo bh. planina  
• Djeca sa poteškoćama u razvoju u HNK bez asistencije sistema

Foto: starmo.ba

Poštovano uredništvo portala Tačno.net,

Molimo vas da prenesete ovaj naš odgovor na pisanje g.Salke Šarića.

Na vašem portalu g.Salko Šarić je u svom tekstu pod naslovom “O Šantićevim večerima poezije ili o miješanju krušaka i jabuka” iznio niz netačnosti. Ovom prilikom nećemo odgovorati na sve njih, već samo na nekoliko kardinalnih netačnosti. Još uvijek želimo da vjerujemo da se radi o neznanju i(li) neinformisanosti g.Šarića, a ne o njegovoj zlonamjernosti i ozlojeđenosti. Ako je pak ovo drugo u pitanju, onda tu nema pomoći osim da se sam izbori sa svojom ozlojeđenošću.

Krenimo redom.

1. Mi nismo izdali nikakvo saopštenje, nego smo na molbu i upit uredništva sarajevskog magazina Start odgovorili na reakciju koju je istom poslao g.Šarić.
2. Mi nikada i nigdje nismo negirali da je Grad Mostar (Tadašnja Opština Mostar) 1969. godine ustanovio manifestaciju “Šantićeve večeri poezije”. Zaista nam nije jasno odakle g.Šariću ova tvrdnja i gdje je mogao čuti ili pročitati. Da g.Šarić ne bi nagađao šta se nalazi u našoj monografiji, mi ovom prilikom odgovorno tvrdimo da smo tačno i decidno naveli, da su u “organizaciji Muzeja Hercegovine u Mostaru, a pod pokroviteljstvom Grada Mostara, organizovane Šantićeve večeri poezije. Manifestacija ovo ime nosi od 1969. godine pa sve do danas.” U našoj monografiji stoji i sledeća rečenica: “Za Muzej Hercegovine 1969. godine bile su održane prve Šantićeve večeri poezije. Zaista i jesu prve, ali prve koje organizuje Muzej Hercegovine i prve pod tim imenom.”
3. Mi ne tvrdimo da je ova manifestacija bošnjačka ili hrvatska ili srpska, nego se trudimo da bude i bošnjačka i hrvatska i srpska, jednostavno – naša i da svi zajedno učestvujemo i u njenoj organizaciji i u programima i da upravo ona svjedoči zajedništvo, što je svojim djelom svjedočio naš Aleksa.
4. Pravo da “svojatamo” ovu manifestaciju mi i te kako imamo, jer smo Aleksina društva. Trebalo bi da g.Salko Šarić zna šta je sve Aleksa Šantić bio u mostarskoj Prosvjeti i mostarskim Guslama. Upravo je na “Šantićevoj večeri” u Mostaru na Mejdanu 3.januara proglašen počasnim i doživotnim Predsjednikom Gusala. To pravo nam je dala i ova država, Bosna i Hercegovina, tačnije Institut za intelektualnu svojinu Bosne i Hercegovine, koji je Manifestaciju “Šantićeve večeri poezije” pod evidencijskim brojem BAZ1115885A od 30. septembra 2013. godine, a na osnovu Zakona o žigu Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik BiH 53/10), verifikovao kao intelektualno vlasništvo mostarskih Gusala. Ako je ova manifestacija koju organizuju mostarska društva Gusle i Prosvjeta – naša, a jeste, ona je i mostarska, i svaki Mostarac i svaki čovjek koji cijeni lik i djelo Alekse Šantića ima prava da je voli i svojata. Ako g. Šarić reaguje iz neznanja, a ne iz ozlojeđenosti, sigurni smo da će onda i on ovu manifestaciju svojatati i doživjeti kao svoju i biti ponosan na ovogodišnje 100. Večeri. Mi ćemo biti presrećni ako tako bude, jer je g.Šarić ostavio veliki trag i dao nemjerljiv doprinos ovoj Manifestaciji.
5. Kada g. Salko Šarić govori o pravnoj utemeljenosti naše Manifestacije, on tačno navodi da su pravnim aktom i Odlukom Skupštine opštine Mostar, Šantićeve večeri poezije utemeljene kao takve 1969. godine. Mi postavljamo pitanje, zar nije i pravni akt i odluka mostarskih Gusala da organizuje “Šantićevo veče” 3.januara 1920? Zar, takođe, nije pravni akt i Odluka Upravnog odbora mostarske Prosvjete od 30.januara 2012.godine o donošenju i usvajanju Pravilnika Šantićevih večeri poezije? Ako je g.Šariću sporna numeracija Večeri, pitamo ga kao čovjeka i Mostarca o numeraciji i pravnim aktima 453. Skokova sa Starog Mosta i da li u vezi sa tim ima spora? Znamo da kod nekih ima. Za nas, u našim društvima nema nikakvog spora. Mi smo ponosni i na 453. Skokove i na 100. Večeri. Ako je za g. Šarića sporno to što Manifestacija ne nosi svih 100 godina isti naziv, pitamo ga da li je Radnički športski klub Velež iz 1922. godine isto što i Fudbalski klub Velež iz 2019? Da li je tu riječ o jednom te istom klubu? Da li je pravni akt to što je grupa građana, mahom radnika i đaka Učiteljske škole, u Mostaru 26. juna 1922. godine, na poljani kod Sjevernog logora osnovala današnji FK Velež? Za nas jeste. Logikom g.Šarića, nažalost, nije.
6. Salko Šarić ne daje tačan podatak i pogrešno zaključuje da su Gusle 1920. godine obilježavale 50-godišnjicu književnog rada pjesnika Alekse Šantića. Ova Šarićeva omaška daje nam nadu da se zaista radi o neupućenosti, a ne o ozlojeđenosti g.Šarića, jer Upravni odbor Gusala je odlučio proslaviti 50. rođendan svog uglednog člana Alekse Šantića (1868 – 1918), a ne 50 godina njegovog književnog rada. Pošto nisu mogli “Šantićevo veče” organizovati ratne 1918, pripreme su počeli 1919. godine što se jasno vidi iz zapisnika sa sjednica UO Gusala. Pripreme za ovu i više drugih večeri su održane u toku 1919. u drugim mjestima, a 3. januara 1920. godine (što je po starom i tada važećem kalendaru 21. decembar 1919. godine) održano je “Šantićevo veče” u Mostaru.
7. Odmah iza ove netačnosti, Šarić navodi i sljedeću da navodno na “Šantićevoj večeri” nije recitovan nijedan Šantićev stih. Da g. Šarić nije u pravu svjedoči List “Narodno Jedinstvo” iz Sarajeva od 5.januara 1920.godine (Narodno Jedinstvo, Sarajevo, broj 3), koji nam, uz opširan izvještaj sa Večeri donosi i cjelokupan detaljan program Manifestacije, te vam ga ovom prilikom predočavamo: “Gusle su zajedno sa Hrvatskim pjevačkim društvom „Hrvojem“ iz Mostara i muslimanskim tamburaškim zborom „Itihada“ te večeri izvodile samo Šantićeve kompozicije i govorilo se isključivo o Aleksi Šantiću: „1. O životu i radu Alekse Šantića – dr Pero Slijepčević; 2. kompozicija „Pijmo vino“ – Gusle i Hrvoje; 3. „Hvala ti, Srbijo lepa“ – deklamuje g-đica Hajrija Kolaković; 4. Vijenac narodnih pjesama – Gusle i Hrvoje; 5. Pretprazničko veče – recital; 6.U vrtlogu – deklamuje Petar Lasta; 7. Hasanaginica (pozorišni komad) – Gusle i 8. Zabava za prisutne – sviraju Hrvatska glazba i Itihada.” Na kraju večeri je i sam Šantić, obasut klicanjem i pljeskom, sav potresen, ali miran i neposredan kao i uvijek, uzeo riječ i obratio se prisutnima. Došli smo i do besjede dr Pere Slijepčevića sa te Večeri, koju smo uvrstili u monografiju.
8. Salko Šarić tačno navodi citate iz Spomenice Gusala, ali mi smo za izradu Monografije „100 Šantićevih večeri poezije i 50 godina Književne nagrade „Aleksa Šantić“, osim pomenute Spomenice, koristili i mnoge druge izvore kao što su listovi: Narodno Jedinstvo Sarajevo, Politika Beograd, Ideje, Jugoslovenski list, Sloboda Mostar, te mnoge Arhive, publikacije, Monografije, Knjige, Zbornike radova, itd. Naša Monografija od skoro 300 stranica ima preko 150 fusnota, stotine fotografija, faksimila, novinskih isječaka, itd.
9. Da logika g. Šarića nije dobra i da nije utemeljena najbolje će pokazati i dokazati pomenuta Monografija. Ovom prilikom nećemo pominjati bogat program iz 1934. i odličnu besjedu Miloša Crnjanskog, ali ćemo pomenuti program iz ratne 1944. godine od 6. marta, kada u okupiranom Beogradu Komesarijat za izbjeglice priređuje Veče u čast Alekse Šantića u Kolarčevoj zadužbini. Tom programu iz rata bi mogli pozavidjeti mnogi programi Šantićevih večeri poezije. Sa ovim i svim drugim programima moći ćete se upoznati preko pomenute Monografije.
10. Tvrdnju g. Salke Šarića da svjesno manipulišemo činjenicama, istinom i javnošću nećemo komentarisati, sud ćemo prepustiti čitaocima Monografije „100 Šantićevih večeri poezije i 50 godina Književne nagrade „Aleksa Šantić“
11. Takođe, tvrdnje g. Šarića o Mostaru kao palanci, nekulturi, mućenju i zamućivanju u kontekstu „šupljačenja“ oko Šantićevih večeri, ne želimo komentarisati. Odgovor na njegove tvrdnje daće programski sadržaj jubilarnih 100. Šantićevih večeri poezije i zajednički trud i uspjeh na tom projektu, svih institucija i ljudi svih vjera i nacija. Da smo samo uradili prvu pozorišnu predstavu o životu Alekse Šantića „Što te nema“ u koprodukciji tri pozorišta (NP Mostar, HNK Mostar i NP Republike Srpske B.Luka) i izvršnoj koprodukciji našeg Društva Prosvjeta, uspjeli smo i demantovali g.Šarića. Ostali sadržaji svakako nisu manje vrijedni.

Ovom prilikom osvrnuli smo se samo na krucijalne netačnosti g. Šarića, manje i nebitne netačnosti kojima izobiluje njegova reakcija nećemo ni pominjati.

Iskreno vjerujući da se radi o neinformisanosti i površnosti, a ne o ozlojeđenosti i zlonamjernosti g. Šarića kome smo zahvalni za njegov trud i rad na kulturnom planu našeg grada i Šantićevih večeri poezije, nadamo se da će i on biti ponosan na ovogodišnje jubilarne 100.Šantićeve večeri poezije koje će u budućnosti biti važan segment u kulturnom životu Grada Mostara.

Radivoje Krulj, u ime Organizacionog odbora 100.ŠVP