Promovirana knjiga Dragana Markovine: ‘Neum, Casablanca’ – historijski putopis o Hercegovini

Povezani članci

• Propitivanje čovjeka
• Mostarska izbjeglička priča
• Darko Rundek posjetio aktiviste u Jablanici i podržao njihovu borbu za spas rijeke Doljanke
• Nezavisno sudstvo u Hercegovini: Kako reis kaže
• EU parlament osudio gnjusni Kordićev ispad, HDZ-ovci bili protiv
• Božica Jelušić: Teatralnost unutar rezervata je dosadna

foto: Starmo

Mostar — „Neum, Casablanca“ naziv je nove knjige hrvatskog historičara mostarskih korijena Dragana Markovine, koja je u srijedu uveče promovirana u bašti Ćorovića kuće u Mostaru, u organizaciji Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva (SPKD) Prosvjeta iz Mostara.

Knjiga, čulo se među ostalim na promociji, aludira na Neum kao mjesto poput marokanske Casablance, prikazane u istoimenoj čuvenoj ratnoj romansi iz 1942. godine, u kojoj glavnu ulogu igra slavni američki glumac Humphrey Bogart.

Sam autor, Dragan Markovina za portal „StarMo“ izjavio je kako se ideja o knjizi ‘Neum, Casablanca’ rodila kada je počela pandemija virusa korona i kada je krenulo zatvaranje granica, istovremeno vodeći život na relaciji Split-Sarajevo-Mostar.

„Kad je bilo prvo zatvaranje granica, ja sam ostao u Splitu, drugo sam ostao u Mostaru dva mjeseca, i onda mi je palo na pamet – kako imam jedan mali brod i plovim, i sjećam se devedesetih kako je taj Neum vazda bio ta meka granica i kako se realno i moglo čak nekako ‘provući’ – da bi vrijedilo iskušati sreću, da li Neum i sada igra tu ulogu. Negdje sam ga zamislio kao neko mjesto utopljenika, svih nas koji ne znamo s koje bismo strane granice boravili“, rekao nam je Markovina.

Prema njegovim riječima, knjiga zapravo predstavlja priče o današnjoj, prije svega Hercegovini, od Mostara, do Neuma, pri čemu su tu i Čapljina, Stolac, Dretelj, pa sve do ostrva Badija, gdje je – podsjeća Markovina – bio logor nesretnih logoraša iz Dretelja, prije nego što su protjerani u tzv. treće zemlje.

„Tako da mi je to sve skupa zgodno bilo da povijest te trase, i jedne i druge magistrale, granica, željeznica, duhana, ratova, logora, trauma, ali i neke ljepote stavim u tu knjigu“, izjavio nam je Markovina.

To je ipak kraj, dodaje Markovina, bez obzira na sve zločine i užase, gdje se najviše ljudi vratilo svojim kućama i to upravo tamo gdje su „u manjinskoj situaciji“, od Mostara, Čapljine, Stoca i dalje.

„Puno ljudi se, unatoč svemu lošem što se dogodilo, vratiti ovdje, a to nije slučajno, ja mislim da to nije slučajno“, naglašava taj historičar.

Ističe da su ljudi u Hercegovini, zapravo, „svi isti ljudi, iz istog kraja, i da kad bi samo malo prevazišli te traume i shvatili da smo isti da bi bilo puno bolje“.

O knjizi je za portal „StarMo“ govorio i moderator na promociji, Ronald Panza, teatrolog i kulturni aktivista. On je ukazao prije svega na formu knjige ‘Neum, Casablanca’.

„Ona je posebna u Draganovom opusu, zato što je prije svega putopis. I to je putopis po jednom vrlo zanemarenom području Hercegovine, kojim, kako on sam ističe u knjizi, volimo često proći brzo, a to je Svitava, Neum i cijeli taj akvatorij“, kazao je Panza, ističući kako je to svojevrsna „covid-knjiga“ Dragana Markovine, kao i neka vrsta „pisanog filma-ceste“.

Izdavač Goran Mikulić iz sarajevske kuće „Art Rabic“, ističe da je knjigu i objavio zato što dijeli iste stavove sa autorom, Draganom Markovinom.

„Zato što, barem ja tako mislim, iz svega onoga što sam ja pročitao, mi smo Bosanci, mi smo antifašisti, mi smo to i ne odstupamo od toga“, izjavio nam je Mikulić.

On smatra kako knjiga ustvari govori o svima koji ljudima sa ovih prostora sve ove godine „podapinju noge“ i drže ih već decenijama u „nekoj nazovi tranziciji“.

„Da nam je onoga rahatluka, iz onoga ‘crnog’ vremena“, istakao je Mikulić.

O knjizi Dragana Markovine je na promociji govorio i novinar i pisac Goran Karanović.

(StarMo)