Promocija knjige Dragana Markovine “Libanon na Neretvi” u Sarajevu

Povezani članci

• Knjige „Perom i kamerom o Mostaru“ i „Stambol u Mostaru“ doprinos su istoriografiji ovog grada
• Bešlin: BiH će opstati u svojim istorijskim i međunarodno priznatim granicama
• Dobro jutro Mostaru, Sarajevu i Banja Luci
• Profesorice, nedostajete
• U galeriji Collegium artisticum 15. jula izložba skulptura Marka Frančeševića
• Otvoreno pismo glasnogovorniku Vlade Mađarske Zoltanu Kovacsu

Centar za kritičko mišljenje organizuje promociju nove knjige Dragana Markovine “Libanon na Neretvi” u Sarajevu.

Promocija knjige  održat će se u srijedu  22. 1. 2020. godine u 19 sati u klubu 1 preko puta Narodnog pozorišta u Sarajevu.

O knjizi će govoriti  književnik Mile Stojić, prof. dr. Nerzuk Ćurak, režiser Dino Mustafić i Nikola Vučić.

O samoj knjizi autor kaže: “Sav prethodni tekst kojeg sam ispisivao s dosta skrupula, trudeći se iznijeti vlastiti stav o svemu onome što se gradu desilo i o tome kako su četiri društvene ili nacionalne grupacije doživjele taj bolni proces te kako su u njemu sudjelovale, a istovremeno biti pošten prema svakoj od grupa, imao je dva ključna cilja. Jedan manji i vrlo sebičan odnosi se na terapeutsko djelovanje koje je stvaranje takvog teksta imalo na mene, na doživljaj rata i gubitka rodnog grada zbog izbjeglištva. Drugi, veći i onaj koji je motivacijski presudio da ova knjiga nastane, odnosi se na pokušaj da se ratne traume nadiđu i da sve društvene grupe u gradu jednostavno prihvate jedni druge takvima kakvi su, u ime toga da se pokuša uspostaviti kakva-takva održiva gradska zajednica koja će imati nekakvu, makar minimalnu, zajedničku viziju budućnosti. Da bismo o nečemu takvom uopće mogli razgovarati, potrebno je odgovoriti na pitanje je li moguće pomiriti antagonizirana društvena sjećanja? Drugim riječima ova knjiga sadržajno izgleda ovako kakvom je čitate, ponajprije zato što me u identitetskom i životnom smislu formirao jugoslavenski Mostar. Knjiga bi o istim temama bila u većoj ili manjoj mjeri sadržajno drukčija da ju je pisao netko koje potječe iz drugačijeg konteksta i pripadnosti. Od toga uostalom ne treba bježati i sasvim je logično. Imajući to u vidu, pred vama je tekst svođenja računa nakon definitivno intimizirane svijesti o porazu svijeta koji me formirao i zbog kojeg jesam upravo ovakav, kako u idejnom, tako i u profesionalno-historiografskom, ali i u intimnom smislu. Ovakav tekst nije mogao nastati sve dok sam taj poraz odbijao priznati i dok me ogorčenost zbog njega, u kombinaciji s bijesom prema aktualnoj stvarnosti izgrađenoj od strane pobjednika, snažno opsjedala. Tek s prihvaćanjem poraza mogao sam početi proces pomirenja s današnjim Mostarom i s racionalnim razgovorima o traumatičnom nasljeđu.”

Izdavač knjige je Centar za kritičko mišljenje i portal Tacno.net.