„Priča i Ideologija – semiotika književnosti“ Edina Pobrća
Povezani članci
U četvrtak, 22. decembra 2016. u 15.00 sati, na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, Centar SAMOUPRAVA će upriličiti promociju knjige Edina Pobrića „Priča i Ideologija – semiotika književnosti“. O knjizi će govoriti Ivan Lovrenović, Adijata Ibrišimović-Šabić i Muhamed Dželilović.
Iz recenzija
Tvrtko Kulenović – „U ovoj knjizi, između ostalog, ima i otkrića, i onih malih ali i onih velikih. Veliko otkriće je autorova teza, koju vrlo uvjerljivo elaborira, da veliki romani ne počivaju na epskoj tradiciji, kako stoji u udžbenicima iz teorije književnosti, nego su sljedbenici žanra tragedije. Pobrićeva interpretacija Selimovićevog romana Derviš i smrt, u ovoj knjizi, ponajbolji je primjer za to. No, ova teza je vidljiva i te kako i u klasičnim „epskim romanima“; u Tolstojevom Ratu i miru, na primjer, gdje „netragički karakter“ Nataše Rostov postaje likom „tragičke situacije“, jer se ne udaje za voljenog Andrea Bolkonskog nego za prijatelja Pjer Bezuhova(…).”
Enver Kazaz – „Edin Pobrić, kao i u svoje dosadašnje dvije knjige, pokazuje izuzetnu sposobnost inkorporiranja teorijskog diskursa u onaj interpretativni i esejistički, pri čemu teorijsko znanje biva neprestano dobro primijenjeno u analizi književnih tekstova. Drugačije rečeno, književnoteorijsko obrazovanje je podloga za analizu, alat u rukama interpretatora, koji je nerijetko pravi majstor u čitanju književnog teksta. Za razliku od onih akademskih kritičara koji o književnosti u stvari i ne pišu, nego u svojim radovima pomodno mašu teorijskim postavkama, Edin Pobrić se u svojoj kritici usidri u književni tekst i gotovo hedonistički ga interpretira. Otud su njegove studije, eseji i interpretacije uvijek pohvala književnosti i njenoj sposobnosti beskonačne proizvodnje višesmislenosti u jeziku. Takvo zasnivanje književnokritičkog teksta nije rezultat samo vrsnog Pobrićevog teorijskog obrazovanja već i njegovog esejističkog i interpretativnog književnog talenta. Po tome on je, u bosanskohercegovačkom kontekstu promatrano, begićevac u najboljem smislu riječi, ali i neko ko je nadrastao model poetske kritike teorijskim utemeljenjem svoga teksta(…)“
O autoru
Edin Pobrić je rođen 1968. godine u Fojnici gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je 1997. godine na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, Odsjeku za komparativnu književnost i
bibliotekarstvo. Na istom fakultetu 2004. godine odbranio je magistarski rad a 2008. godine doktorsku disertaciju iz područja nauke o književnosti. Na filozofskom fakultetu u Sarajevu radi
kao profesor od 2008. godine i predaje predmete: Teorija kulture i umjetnosti, Prostor i vrijeme u književnosti, Prevođenje i kultura, Esejistika i Poetika romana. Na Odsjecima za dramaturgiju, glumu i produkciju Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu predaje Teoriju umjetnosti. Objavio je knjige: Vrijeme u romanu: od realizma do postmoderne. Sarajevo: BH Most, 2006. i Univerzum simpatije: od slučaja do nužnosti: književni i književno-teorijski diskurs Umberta Eca. Sarajevo: Connectum, 2010. Naučne i stručne tekstove objavljivao je u časopisima Izraz, Novi Izraz, Život, Polja, Odjek, Diwan, Radovi, Pismo itd. i u niz zbornika u zemlji i inostranstvu. Bio je šefa Odsjeka, član P.E.N. Centra BiH, glavni urednik časopisa za književnu i umjetničku kritiku Novi Izraz. Živi i radi u Sarajevu.
O izdavaču
Centar SAMOUPRAVA, utemeljen u maju 2016. godine, prevashodno je osnovan “od autora za autore“, kao svojevrsni oblik samoupravne interesne zajednice samih autora, s namjerom da se unaprijedi njihov status i doprinese kvaliteti sadržaja u oblasti književnosti, književne teorije, filmske i scenske umjetnosti, kao i ostalih oblika angažovanog kulturnog i društvenog djelovanja.
Zbirka poezije Ramiza Huremagića „Čekičanje Vremena“, bila je izdavački je prvijenac Centra. Osim ove zbirke, u novembru je objavljena i knjiga prof.dr. Edina Pobrića „Priča i Ideologija – semiotika književnosti“, u štampi je novi roman Izeta Perviza „Stidovi i Krivnje“, a u pripremi je i nova zbirka poezije Darka Cvijetića „Emotikoni u Viberu“.