Jovan Nikolaidis: SOLILOKVIJ 2.

Izdvajamo

• Svaki govor (razgovor) o identitetu žitelja Crne Gore, o fenomenu identiteta uopšte, traži uporednu raspravu i o identitetima Balkana, jer je riječ o ’košulji i gunju najedno’ - toliko smo povezani i pomiješani. Dobre prakse o identitetima u mojoj domovini još se mogu uzeti kao obrazac i za ostale zemlje koje, u manjoj ili većoj mjeri, robuju ambiciji da se uhvate u kola folkloristike, u zavjete s imenom ‘samo svoja vjera i samo svoja kultura’. JA niodkoga od takvih ne osjećam tjeskobu, ako je voljan da me prihvati.

Povezani članci

• 54. MESS – BUDUĆNOST PROŠLOSTI
• Miši Mariću nagrada za životno djelo u okviru manifestacije Dani Skendera Kulenovića
• Promocija knjige “Ranjen i budan”, autora Esada Boškaila i Julije Leiblich, u Sarajevu i Mostaru
• Četiri predstave u 10. mjesecu na sceni Narodnog pozorišta u Mostaru
• Promocija knjige “Zaljubljeni u propast” Drage Bojića u Jajcu
• Како превазићи говор мржње

Riječ je, dakle, o identitetima crnogorskim. O pozitivnom fenomenu crnogorskog multikulturalizma: jačanje svih naših identiteta u zbir naroda kojima je stalo da žive i rade u miru i druženju. I o politikantima koji se tom kaleiodoskopu vješto prikradaju, da svakome od naroda ponude zalogajčiće taštine. Jer nacionalni identitet i jeste ponajprije – obilje taštine u biću koje insistira na kolektivu sa dirigovanim zrncima krvnim. Škuro svjetlo dana, utučena volja onog kome je do identiteta tako malo stalo. Identitet – to sam JA, ali je i svaki onaj koji ne niječe jedinstveno MI. Građani Crne Gore!

Svaki govor (razgovor) o identitetu žitelja Crne Gore, o fenomenu identiteta uopšte, traži uporednu raspravu i o identitetima Balkana, jer je riječ o ’košulji i gunju najedno’ – toliko smo povezani i pomiješani. Dobre prakse o identitetima u mojoj domovini još se mogu uzeti kao obrazac i za ostale zemlje koje, u manjoj ili većoj mjeri, robuju ambiciji da se uhvate u kola folkloristike, u zavjete s imenom ‘samo svoja vjera i samo svoja kultura’. JA niodkoga od takvih ne osjećam tjeskobu, ako je voljan da me prihvati.

Nisu laki nalozi evroatlantskih integracija, u složenom procesu integrisanja naroda i država zemalja Zapadnog Balkana, kako sve nas naziva troma i sebeljubiva briselska administracija. Kao i u svim procesima, i taj prate preinake, dijelom neriješena pitanja politička, ekonomska i kulturološka, nedefinisane strukovne i ine veze kod saradnji zemalja Balkana i Mediterana. I još čvršća regionalna povezivanja, trnovit via anima od zatvorenih sistema do otvorenog društva. O toj lekciji, koju Crna Gora prihvata i hoće da je savlada, valja nama pozvati mudre i načitane učitelje. Što evropskom identitetu Crne Gore priječi brže napredovanje, što ga preporučuje, koje su mu perspektive do idealnog modela: biti i država i nacija najedno, ali i slobodna zemlja slobodnih pojedinaca? Nemoguće, reći će poneki u nas, nesklon blagorodnosti i jedinstvenosti Crne Gore u pomenutom smislu. A moguće je, veli Kirie Janis. Pa, ko me bude čuo, nazdravlje mu novi put. Koji treba da stigne, koji će stići.

Sa svim naslagama hirovite prošlosti koji su nas prekrivali kao arktički snjegovi, identitet za nas nije enciklopedijska činjenica o narodu, rasi i kulturi, pa da je u Skupštini Crne Gore jednoglasno potvrdimo, već kompleksna analiza svih društvenih činilaca. Za novo oblikovanje jedne nove evropske države i njenog novog svenacionalnog crnogorskog sadržaja unutar Unije.