Florence Hartmann: Zbog nasilja nad izbjeglicama trebalo bi tužiti države EU

Izdvajamo

• Nebojša Zelič konstatirao je kako takav odnos pokazuje da su “sama ljudska prava postala poprište ideološke borbe”. “Ni oko njih u Europi ne postoji konsenzus”, konstatirao je, i zaključio odgovorom koje je Mahatma Gandhi dao novinaru kada ga je pitao što misli o zapadnoj civilizaciji. “Zapadna civilizacija?”, odgovorio je Gandhi. “Mislim da bi to bila izvrsna ideja.”

Povezani članci

• Giovanni Pico della Mirandola – Izvod iz dela (Govor o dostojanstvu čovjekovu)
• Osvrt na “Društvo i otpor fašizmu – istarski poučak i globalni izazovi”
• Izložba ”Šumske duše” autora Salke Zuke u galeriji Collegium Artisticum
• Izložbe Društva umjetnika Mostara povodom Dana državnosti BiH
• Collegium artisticum: Izložba LJILJANE MAJKIĆ “ARCHITOUCH” od 25.08. do15.09.2020.
• Илија Јаковљевић: ЗАТОЧЕНИК ПИШЕ ЖЕНИ ИЗ САБИРНОГ ЛОГОРА

Foto: Boris Pavelić

Zašto nitko nije tužio države Europske unije zbog nasilja prema izbjeglicama? To je pitanje postavila francuska novinarka i bivša glasnogovornica Haškog suda Florence Hartmann, počasna građanka Sarajeva, na tribini o odnosu prema izbjeglicama, kojom je u subotu navečer okončan trodnevni “Proljetni rebedu”, skup intelektualaca koji je organizirao dubrovački aktivistički kolektiv “Rebellious education”, “Rebedu”.

“Nitko nije tužio nijednu od država članica EU zbog nasilja prema izbjeglicama, a to bi se moglo učiniti”, ustvrdila je Florance Hartmann, ustvrdivši kako je nasilni odnos prema izbjeglicama koje dolaze izvan Europe “službena europska politika”. Kaže kako su snimke nasilja hrvatske policije nad izbjeglicama na hrvatskim granicama u Francuskoj odjeknule “kao skandal”, ali je, prema Hartmann, takva reakcija neopravdana, jer se slično nasilje zbiva i u Francuskoj, kao i u drugim članicama EU.

“Rasizma i nasilja bilo je i u Grčkoj, i u Francuskoj. U Calaisu, na primjer, policija uništava šatore koje su izbjeglicama dale nevladine organizacije. Nasilje može imati različite oblike, i biti manje okrutno, ali suštinski, to je isto”, kazala je Hartmann.

Profesor na Filozofskom fakultetu u Rijeci i vijećnik lijeve stranke “Možemo!” u Gradskom vijeću Rijeke Nebojša Zelič komentirao je odnos predsjednika Republike Zorana Milanovića prema izbjegličkom problemu. “Vrlo je cinična bila predsjednikova izjava kada je rekao kako je normalno da na granicama bude nasilja i pitao da ‘neće im valjda svirati balalajke’. Ne treba svirati balalajke, treba samo poštovati ljudska prava”, kazao je Zelič. “Taj odgovor hratskog predsjednika bio je moralno grozan”, kaže Zelič.

“Postoji ideja kako je normalno da policija vrši nasilje na granici. U takvim situacijama, kao što je bila ona sa snimkom nasilja, nije razjašnjeno postoji li zapovijed za nasiljem, što je sasvim moguće, ili mi u policiji imamo ljude koji svojevoljno skidaju policijske oznake i odlaze se ‘zabavljati’ tukući ljude. No treba znati da pendreci nikad nisu okrenuti samo prema van: ako policiji date pravo da nasilje koristi mimo procedura, ono se vrlo brzo okreće i prema unutra”, upozorio je Zelič.

S druge strane, sudionici tribine govorili su i o posve drukčijem odnosu Europe prema izbjeglicama iz Ukrajine. “Grubo rečeno, Europi je lakše primiti lijepe ukrajinske plavuše i njihovu djecu, nego izbjeglice iz drugih ratova. Ali ja se pitam: dokad ćemo biti i s tim ljudima solidarni’”, pitala je Hartmann, podsjećajući da europski mediji imaju običaj da se brzo “umore” od izbjeglica. “Od Sirije smo se jako brzo ‘umorili’”, podsjeća.

Istodobno, izbjeglice iz Sirije, Jemena ili Afganistana Europa nikad nije zvala pravim imenom – “izbjeglice”, nego ih je prozvala “ekonomskim migrantima”, kako ne bi prihvatila obaveze međunarodnog prava da pomogne izbjeglicama. “Izbjeglice su zaštićene Ženevskim konvencijama, i mogu ostati i dobiti zaštitu u Europi sve dok u njihovim zemljama traje opasnost. S ratom u Ukrajini, automatski smo prihvatili riječ ‘izbjeglice’. Europa je tako riječima stvorila segregaciju”, kazala je Hartmann.

Nebojša Zelič konstatirao je kako takav odnos pokazuje da su “sama ljudska prava postala poprište ideološke borbe”. “Ni oko njih u Europi ne postoji konsenzus”, konstatirao je, i zaključio odgovorom koje je Mahatma Gandhi dao novinaru kada ga je pitao što misli o zapadnoj civilizaciji. “Zapadna civilizacija?”, odgovorio je Gandhi. “Mislim da bi to bila izvrsna ideja.”

Tribinom o izbjeglicama, na kojoj je sudjelovao i profesor na Filozofskom fakultetu u Zadru i predsjednik zadarskoga Gradskog vijeća, okončan je trodnevni Rebedu, u sklopu kojega je, u četvrtak, održan još i razgovor o cenzuri i slobodi govora, a u petak su predstavljene knjige Viktora Ivančića Radnici i seljaci te Zlomovina.